Glavni uzrok ovakvom zaokretu mnogi vide u političkoj nesigurnosti koju je donijela trgovinska politika Donalda Trumpa. Njegove prijetnje velikim carinama i česta promjena kursa u ekonomskoj politici potaknuli su investitore da počnu povlačiti kapital s američkih tržišta. Kulminacija je uslijedila u travnju ove godine, kada je Trump najavio najveće carinske mjere još od vremena Velike depresije. Samo u tom mjesecu zabilježen je snažan neto odljev sredstava iz američkih fondova.

Prema riječima glavnog ekonomista BayernLB-a Jürgena Michelsa, upravo je pad povjerenja u američku politiku i ekonomski smjer bio jedan od ključnih razloga za promjenu ponašanja ulagača.

Povratak interesa za europske dionice

Kapital se sve češće preusmjerava u Europu, ponajviše u Njemačku, Španjolsku i Italiju, gdje su burzovni indeksi ostvarili dvoznamenkasti rast. Ludovic Subran, glavni investicijski direktor u Allianz grupi, ističe da brojni pokazatelji upućuju na jasan trend preusmjeravanja investicija iz SAD-a prema Europi, ali i drugim tržištima poput Japana. Allianz upravlja imovinom od gotovo 2,5 bilijuna eura i ubraja se među najveće svjetske investicijske kuće.

Sličan stav ima i DWS, upravitelj imovine u vlasništvu Deutsche Banke, koji upravlja fondovima u vrijednosti većoj od bilijun dolara. Prema riječima njihovog glavnog investicijskog direktora Vincenza Vedde, investitori su na kraju 2024. godine imali snažno prekomjerno ulaganje u SAD, dok danas sve više smanjuju tu izloženost, pišu njemački mediji.

Dionice u SAD-u preskupe, Europa povoljnija

Godinama je većina globalnog kapitala završavala na Wall Streetu, ali posljedica toga je da su američke dionice danas znatno precijenjene u odnosu na zarade koje kompanije ostvaruju. Usporedbe radi, europske dionice su povoljnije, a politička klima – barem u investicijskom kontekstu – predvidljivija.

Vedda navodi dva ključna razloga za promjenu trenda. Prvi je ponovno otkrivanje potencijala europskih dionica – zanimanje dolazi i iz Azije, SAD-a, ali i iz same Europe. Drugi je potreba za većom diversifikacijom – mnogi investitori žele smanjiti ovisnost o američkom tržištu i otvoriti prostor za nova ulaganja.

Zabrinutost zbog rasta američkog duga

Jedan od dodatnih razloga za nervozu među ulagačima je nagli rast američkog javnog duga. Prema podacima američkog Ministarstva financija, ukupni dug SAD-a porastao je s 18,1 bilijun dolara u jesen 2015. na čak 35,4 bilijuna u jesen 2024. Tijekom Trumpove prve administracije zaduživanje je naglo poraslo, unatoč tadašnjoj stabilnoj gospodarskoj situaciji. Njegov nasljednik Joe Biden dodatno je posegnuo za zaduživanjem u borbi protiv pandemije covida-19.

Takav nagli rast zaduženosti dugoročno zabrinjava investitore, osobito u kontekstu mogućeg slabljenja dolara, što bi dodatno smanjilo atraktivnost američkih ulaganja.

Dominacija dolara (još uvijek) neupitna

Unatoč svemu, većina stručnjaka i dalje smatra da će američki dolar srednjoročno ostati dominantna valuta na svjetskim tržištima. ‘Američki vrijednosni papiri još uvijek su temelj globalnog financijskog sustava, prvenstveno zbog nedostatka ozbiljnih alternativa’, kaže Subran iz Allianza.

Ipak, sve su glasnije procjene da bi se novi investicijski trend mogao nastaviti i u drugoj polovici godine – iako možda nešto sporijim tempom. ‘Očekujemo da će investitori nastaviti smanjivati preveliku izloženost SAD-u i širiti portfelje na druga tržišta, osobito europska’, zaključuje Vedda iz DWS-a.