Povijesni rekord

Japanske kompanije imaju 20 posto više novca nego što iznosi cjelogodišnji njemački BDP. Ekonomisti i analitičari zabrinuti

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 05.09.2019 22:35
  • Objavljeno 05.09.2019 u 22:35
Njemačka kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe

Njemačka kancelarka Angela Merkel i japanski premijer Shinzo Abe

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Na računima japanskih kompanija nalazi se gotovo pet bilijuna dolara, a u iščekivanju moguće krize japanske korporacije nesklone su investiranju iako bi upravo takva štedljiva strategija mogla izazvati ili pojačati recesiju

Bruto domaći proizvod (BDP) Japana, treće po veličini svjetske ekonomije, procjenjuje se na oko 5,2 bilijuna dolara, a ta je brojka tek nešto viša od novca koji na svojim računima čuvaju najveće korporacije te istočnoazijske države. Posljednje dostupne informacije iz financijskih izvještaja kompanija čijim se dionicama trguje na burzama, a koje je objedinio Bloomberg, pokazuju da japanske korporacije na računima u bankama drže oko 506,4 bilijuna jena, odnosno nešto manje od 4,8 bilijuna dolara raspoloživog novca.

Riječ je o povijesnom rekordu koji istovremeno poziva na slavlje, ali i zabrinutost među ekonomistima i analitičarima. Količina novca koji je na raspolaganju kompanijama utrostručila se u posljednjih šest i pol godina, u razdoblju tek nešto dužem od onog otkad se na premijersku poziciju vratio Shinzo Abe. On se krajem 2012. na vlast vratio upravo s obećanjem da će stati na kraj korporativnom zgrtanju novca.

Brojka koja pokazuje da japanske korporacije imaju na računima 20 posto više novca nego što iznosi cjelogodišnji njemački BDP također ukazuje na upitan uspjeh japanskog premijera. Direktori japanskih kompanija na svoje izdašne rezerve gledaju kao na vrlo dobar način za premošćivanje recesija i padova u ekonomiji. No s druge strane ekonomske jednadžbe nalaze se investitori koji od uprava kompanija očekuju da novac koji drže na računima investiraju u razvoj ili ga, ako ništa drugo, isplate dioničarima kroz dividende ili reotkup dionica.

Jedna od velikih reformi koje je proveo Shinzo Abe bila je upravo usmjerena u promjenu korporativnog upravljanja, čime se željelo natjerati kompanije da produktivnije koriste novac umjesto da ga čuvaju na računima na kojima ne donosi nikakav prinos. Reforma jest donijela stanovite promjene jer su kompanije počele isplaćivati nešto izdašnije dividende, no iznosi su još uvijek daleko od onoga što im dozvoljavaju enormne količine zadržanih zarada.

  • +6
  • +3

Shinzo Abe

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dio analitičara komentira da čuvanje novca na računima nije više samo način da se kompanije zaštite od mogućih padova u ekonomiji, već je i posljedica želje šefova da poboljšaju financijske pokazatelje. Samo u protekle tri fiskalne godine japanske kompanije su od dioničara otkupile rekordne iznose vlastitih dionica, a takvi potezi više se ne financiraju zaduživanjem, već raspoloživom zaradom koja se čuva na računima.

Prema procjenama investicijske banke Goldman Sachs, lani su kompanije u Japanu otkupile 60 milijardi dolara dionica, a samo u prvih pet mjeseci ove godine već je bilo najavljeno dodatnih 50 milijardi dolara za tu namjenu. Poznate korporacije poput Sonyja ili SoftBank grupe nalaze se među onima koje su najavile otkup svojih dionica kako bi time barem dijelom vratile novac dioničarima. Uz to, analitičari francuske banke Société Générale izračunali su da su japanske kompanije dosad ove godine svojim dioničarima isplatile ekvivalent od 80 milijardi dolara dividendi, što je najviši iznos u povijesti.

  • +8
  • +5

Ginza, Tokio

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Koliko god bili impresivni ti iznosi, neki kritičari primjećuju da je to i dalje daleko od mogućnosti korporacija da angažiraju svoj izdašni kapital. Podaci o preuzimanjima i spajanjima kompanija idu tome u prilog. Ove godine japanske kompanije su najavile preuzimanja i spajanja u protuvrijednosti od 95 milijardi američkih dolara, dok je taj iznos lani u istom razdoblju dosezao 215 milijardi, pokazuju brojke koje je prikupio Bloomberg.

Štedljiva poslovna politika japanskih kompanija vuče svoje korijene s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, kad je na tamošnjem tržištu došlo do snažnog pada vrijednosti raznih vrsta imovine. Uslijedilo je dugo razdoblje ekonomske stagnacije tijekom kojeg su propale mnoge financijske institucije jer jednostavno nije bilo potražnje za kreditima.

Analitičari komentiraju da takva štedljivost daje korporacijama fleksibilnost u slučaju da se pojavi kakva dobra prilika za preuzimanje ili da imaju dovoljne rezerve u slučaju usporavanja ekonomije ili pojave recesije. No, istovremeno, upravo sam čin zgrtanja novca na računima znači da u japanskoj ekonomiji nema dovoljno investicija koje bi trebale dodatno potaknuti gospodarstvo. Nepromijenjena poslovna politika kompanija zapravo bi mogla i sama započeti spiralu u kojoj kompanije ne žele investirati jer strahuju od recesije, a do koje dolazi jer ne žele investirati.

Japanske kompanije su spremnije potrošiti svoje velike zalihe novca na preuzimanja, a povećanje plaća ne čini im se kao dobra ideja

Izvor: tportal.hr / Autor: kouassi euloge agouda

Japanski godišnji ekonomski rast se u posljednjih pet godina kretao u rasponu od 0,4 do dva posto, s time da je lani iznosio 0,8 posto. Posljednji dostupni podaci pokazuju blago ubrzavanje ekonomije ove godine, no rast je i dalje ispod dva posto. Stopa nezaposlenosti drži se na impresivnih 2,3 posto.

Neki ekonomisti procjenjuju da bi se dio kompanija ubuduće mogao odlučiti na prilagodbu poslovne politike jer će ih dioničari natjerati da aktivnije upotrijebe novac kojim raspolažu na korporativnim računima. No ostali drže da će veći dio kompanija i dalje nastaviti zgrtati novac 'za crne dane'. Valja se samo nadati da japanske korporacije neće same izazvati ekonomsku oluju upravo strahujući od nje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!