Pad industrijske proizvodnje i na godišnjoj i na mjesečnoj razini ublažen je jedino rastom obujma industrijske proizvodnje energije koja je na mjesečnoj razini porasla 5,1%, a godišnjoj 12,2%. Najsnažniji pad zabilježen je kod proizvodnje kapitalnih proizvoda (-8,4% mjesečno odnosno -7,8% godišnje), a snažan pad na godišnjoj razini nastavljen je i kod intermedijarnih proizvoda (-7,4%) .

Obzirom na izuzetno nepovoljne rezultate industrijske proizvodnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju analitičari Raiffeisen banke očekuju i negativan utjecaj na objavu podataka o BDP-u.

Nakon blagog rasta industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju, kretanja u drugom tromjesečju negativno su utjecala na obujam industrijske proizvodnje u prvih šest mjeseci jer je zabilježen pad od 2,3% u odnosu na isto razdoblje lani.

Nastavak pada industrijske proizvodnje posljedica je vrlo slabe domaće potražnje te općenito negativnih trendova u gospodarstvu, dok inozemna potražnja nije dovoljna da bi preokrenula pozitivan trend domaće industrije, već samo ublažava njen pad.

Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirano gospodarstvo pa nije ni realno očekivati da bi sama inozemna potražnja osigurala oporavak ovog segmenta. Nadalje, recesija je pokazala da je problem investicijske proizvodnje i njezine nekonkurentnosti strukturni problem, čije rješenje zahtijeva provedbu nužnih reformi. Za održivi gospodarski rast i razvoj potrebno je riješiti strukturne probleme ponajprije onih sektora s niskim tehnološkim intenzitetom, poput brodogradnje i tekstilne industrije te poticati razvoj onih segmenata koji se koriste novim tehnologijama i znanjima s višom dodanom vrijednosću.

RBA analitičari očekuju blagi oporavak industrijske proizvodnje u drugoj polovici godine. Uz učinak baznog razdoblja i snažan pad zaliha prethodnih mjeseci, smatraju da bi prvi poticaji trebali doći i od početka oporavka domaće potražnje.