loše vijesti

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje, pandemija koči oporavak

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 13.01.2021 14:53
  • Objavljeno 13.01.2021 u 14:52
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Jurinec/PIXSELL

Hrvatska je u studenome 2020. bila među tri zemlje EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je u EU i eurozoni rast proizvodnje blago ubrzao, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda. U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenome za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećana dva posto.

U eurozoni proizvodnja je porasla 2,5 posto u odnosu na listopad kada je uvećana 2,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 6,1 posto u EU-u te za sedam posto u eurozoni. Energetski sektor bilježio je pak najveći pad proizvodnje, za 2,9 posto u EU te za 3,9 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje u studenome bilježila Irska, za čak 52,8 posto, što je preliminaran podatak i možda je povezan sa sezonskom prilagodbom, napominju statističari.

Slijede Grčka i Danska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 6,3 odnosno 5,3 posto. Najviše je pala proizvodnja u Portugalu, za 5,1 posto u odnosu na listopad. Slijedi Belgija s padom proizvodnje za 3,5 posto.

U skupinu zemalja s najizrazitijim padom proizvodnje u studenome na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Hrvatsku, koja je prema sezonski prilagođenim podacima bilježila pad za 2,6 posto u odnosu na listopad kada je porasla 1,7 posto.

Pad u studenome najveći je od travnja kada je proizvodnja potonula 7,8 posto budući da su na snagu stupile stroge mjere zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje zaraze koronavirusom.

U odnosu na studeni 2019. industrijska je proizvodnja u EU u studenome prošle godine pala 0,4 posto, najblaže u nešto više od godinu dana. U listopadu smanjena je prema revidiranim Eurostatovim podacima 2,9 posto.

Najblaži pad u nešto više od godinu dana bilježila je u studenome i industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke europske valute, za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. U listopadu pala je 3,5 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata.

Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja energije, za 5,3 posto u EU-u, te za pet posto u eurozoni. Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,7 odnosno 1,1 posto.

Devet zemalja EU-a bilježilo je u studenome rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata. U listopadu proizvodnja je na godišnjoj razini porasla u njih 11. Mnoge su vlade u studenome ponovo uvele mjere zatvaranja kako bi zaustavile novi val pandemije koronavirusa.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u studenome 2020. na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za čak 40,8 posto, prema preliminarnim procjenama Eurostata. Slijede Grčka i Poljska s rastom proizvodnje za 8,8 odnosno 2,9 posto.

Najveći pad proizvodnje bilježile su Belgija i Francuska, za 5,0 odnosno 4,9 posto. Slijedi Italija s padom proizvodnje za 4,2 posto u odnosu na studeni 2019.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja studenome prošle godine pala 1,7 posto na godišnjoj razini. U listopadu porasla je 2,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!