HPK: Treba raspraviti još neka pitanja oko Strateškog plana za poljoprivredu

"Iako Hrvatska treba Strateški plan RH do kraja godine poslati u EK, smatramo kako je još uvijek niz otvorenih pitanja koja bi se trebala dodatno raspraviti kako bi se odabrali najbolji modeli koji će utjecati na bolju distribuciju potpora te koji bi trebali bolje utjecati na oporavak sektora u problemima, ali i da se kroz novo programsko razdoblje poveća produktivnost poljoprivredne proizvodnje, odnosno više novca usmjeri na investicije koje su ključne za razvoj", istaknuo je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Predstavnici HPK složili su se kako ih i dalje najviše muči investicijski dio koji se prema sadašnjem planu nije povećao. Kada je riječ o proizvodno-vezanim potporama, i dalje smatraju kako je važno osigurati mjesto za voće, povrće te sjemenarstvo. Zabrinuti su i što nije pronađen način da u proizvodno-vezane potpore uđe i peradarstvo i svinjogojstvo koji su posebno ugroženi bili tijekom korona krize.

Sudionici konzultacija većinom se slažu s predloženim alokacijama, visinama potpore i intenzitetom potpore za primarnu proizvodnju.

Stočari smatraju da sektor peradarstva nije dovoljno zastupljen te da bi svakako trebalo uzeti u obzir i taj sektor, budući da peradarstvo čini 20 posto stočarstva u Hrvatskoj, navode iz Komore te upozoravaju da će bez potpora peradarstvo teško opstati. Zatražili su stoga da se poveća alokacija za primarnu proizvodnju i preradu u peradarskom sektoru.

Smatraju i kako je potrebno pronaći način da se kroz proizvodno-vezane potpore očuva sjemenska proizvodnja zbog drastičnih promjena u cijenama i potrebe smanjenja ovisnosti o uvozu, ali i da se zadrže potpore za voće i povrće.

Sudionici konzultacija su razgovarali i o ekološkoj poljoprivredi, a brine ih što ekološki proizvodi imaju visoku dodanu vrijednost zbog čega su skuplji, dok je kupovna moć građana još uvijek niska i nema prostora za kupovanje takvih proizvoda što bi moglo stvoriti viškove roba.

Razgovaralo se i o potencijalnim modelima za eko sheme koji bi se mogli bolje i kvalitetnije primijeniti u Hrvatskoj zbog specifičnosti proizvodnje, pri čemu je naglasak stavljen na zaoravanje (zatrpavanje) biljnih ostataka, jer bez zaoravanja teško da se može nešto napraviti, posebice bez posebnih strojeva, podrivača, sitnilica i dr.