Katastrofalni potresi 28. i 29. prosinca široj su javnosti pokazali kako izgleda većina stočarske i mljekarske proizvodnje na Baniji. Uglavnom staračka domaćinstva drže po nekoliko grla stoke, pretežno krava i ovaca koje obitavaju u trošnim stajama, pokrpanima nakon Domovinskog rata i četverogodišnje okupacije
Kao da potres nije dio dovoljno težak, na terenu su se odmah pojavili prekupci koji za sitan novac otkupljuju goveda, a koja je vlasnicima teško prodati za koju kunu, ali su prisiljeni na to, ako ni zbog čega drugog, onda zato da nemaju brige o blagu dok ne pokriju krov nad glavom.
Ministarstvo poljoprivrede kaže kako im je cilj osigurati uvjete da bi poljoprivrednici s potresom pogođenih područja zadržali stoku, primjerice podjelom donirane stočne hrane, izmještanjem stoke te posredovanjem u otkupu, pa je do sada posredovalo u prodaji 114 grla stoke. U Ministarstvu kažu kako, sukladno dojavama s terena, kontaktiraju s predstavnicima mesne i mliječne industrije sa zamolbom da pomognu u rješavanju problema i to kupnjom tovljenika i junadi te uključivanjem proizvođača u sustav otkupa mlijeka.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) su na Hinin upit odgovorili kako nemaju konkretnih informacija o tome da su prekupci koristili situaciju u Sisačko-moslavačkoj županiji kako bi ostvarili dodatni profit na ljudima pogođenim elementarnom nepogodom.
'Postoje određene informacije da je nekoliko starijih ljudi prodalo stoku ispod cijene te napustilo državu/županiju, ali to je njihova osobna odluka i oni se ne misle vratiti živjeti na područje Sisačko-moslavačke županije. Dakle cijena je bila niža zbog hitnosti, a ne zato što je netko htio ostvariti dodatnu korist na ionako pogođenom stanovništvu', ističu iz HPK u odgovoru na upit Hine. U njihovu odgovoru krije se i glavni problem obnove i buduće revitalizacije jer će se, kao i nakon Domovinskog rata, oni koji se odsele teško vratiti.
Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, za tportal govori kako je prema zadnjim dostupnim podacima iz 2019. Hrvatska imala 474.000 goveda, od čega je u Sisačko-moslavačkoj županiji bilo 32.000 grla svih kategorija. U cijeloj zemlji tada smo imali 154.000 krava, od čega je u Sisačkoj-moslavačkoj bilo 13.600 krava, nešto manje od deset posto cijelog fonda.
'Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija od Domovinskog rata izgubile su 110.000 krava, što znači da te dvije županije imaju najveći potencijal za uzgoj što za mljekarstvo, što za mesnu industriju po sustavu krava - tele. Treba spomenuti i ovčarstvo, no nismo samodostatni ni u govedarstvu ni mljekarstvu, a pogotovo u ovčjem i kozjem mlijeku i mesu, u čemu smo na samodostatnosti od samo 60 posto', kaže Bobetić i nastavlja:
'U okviru Nacionalne strategije do 2030. godine te dvije županije trebale bi dobiti veliku važnost, posebno Sisačko-moslavačka, u kojoj treba stvoriti uvjete za govedarstvo i ovčarstvo. To je jako velik i složen projekt. Turska je u nekoliko godina uložila stotine milijuna dolara u demografsku obnovu u ruralnim prostorima', kaže Bobetić i odgovara na pitanje kako je izgledala obnova zapuštenih krajeva u Turskoj:
'Kako bi privukli mlade iz gradova, oni su podijelili obiteljima po 15 rasplodnih junica ili 30-40 ovaca. Nakon takvih strateških zahvata Turska ima propulziju u proizvodnji mesa i mlijeka. Kod nas bi takvo nešto bilo složenije jer su u Sisačko-moslavačkoj županiji najprije ratna zbivanja odradila svoje, a sada i potres, i bit će jako teško zadržati ljude.'
'Na tim prostorima stradali su i stambeni i gospodarski objekti, otvoreno je i pitanje hrane za životinje, a država treba provesti zahvat koji nije jednostavan ni brz. Revitalizirati stočarstvo podrazumijeva demografsku obnovu', zaključuje Bobetić.
