Zasad, izgleda, nigdje! Jer što god da je tada guverner Rohatinski preporučio - a ponajprije je preporučio da se on uloži u razvojne projekte, i to u turizmu i prerađivačkoj industriji - o tom novcu na kraju odlučuju poslovne banke. Pitanja Novog lista na ovu temu izazvala se čuđenje u HNB-u. 'Nije riječ o selektivnom kreditiranju nekakvog unaprijed određenog spiska projekata, niti je posao središnje banke da odabire i odobrava konkretne investicijske projekte. Kod ovogodišnje mjere radi se o smanjivanju devizne obveze, koja važi za sve banke i one nakon toga slobodno raspolažu većim iznosom sredstava, razmjerno veličini i odnosu svoje devizne aktive i pasive', pojašnjavaju iz HNB-a. Ipak, napominju da će kao i ranije 'pratiti učinkovitost i svrsishodnost korištenja oslobođenih sredstava i ovisno o tome poduzimati daljnje korake'. 'Jasno je da ni na jednoj kuni ili euru ne piše potiču li iz oslobođenih pričuva ili iz drugih raspoloživih izvora, da bi se tako mogla doslovno slijediti njihova putanja', navode i dodaju da se ipak iz 'praćenja makroekonomskih kretanja i analize statističkih pokazatelja' može zaključiti gdje se novac ulaže: u oživljavanje gospodarstva ili u obnavljanje starog modela prekomjerne potrošnje.

Na upite koje su novinari poslali na adrese vodećih pet banaka u Hrvatskoj, samo su od nekih dobili odgovore na pitanja jesu li upravo nakon posljednjih mjera HNB-a prionuli na jače kreditiranje gospodarstva i spuštanje kamata. Iz najveće – Zagrebačke banke – nisu odgovorili, a zbog obaveza vodećih ljudi, na ovu su se temu ispričali i iz banke Raiffeisen. Zanimljivo, iz banke Hypo pak kažu kako guverner nije bio ništa 'preporučio'.

Iz druge po veličini, Privredne banke Zagreb (PBZ) također su bili neodređeni. 'PBZ aktivno podržava sve mjere i poteze koji će doprinijeti oporavku gospodarstva te smo u tom smislu spremni podržati sve poduzetničke projekte i programe koji će u kratkom roku dati zamah gospodarstvu, potaknuti proizvodnju i rast izvoza te omogućiti otvaranje novih radnih mjesta', poručuju iz te banke.

'Nažalost, ne možemo govoriti o konkretnim brojkama. Erste kontinuirano prati sve kvalitetne i isplative projekte u gospodarstvu, a na to ukazuju i podaci o ostvarenom većem rastu kreditiranja u odnosu na rast tržišta u prva dva mjeseca 2011. godine. U tom pogledu, oslobođena sredstva također će većinom biti upotrijebljena u te svrhe', tvrde u banci Erste. 'Banka će većinu sredstava iskoristiti za kreditiranje kvalitetnih projekata u gospodarstvu, a djelomično će ih iskoristiti i za povrat inozemnih kredita. Od početka 2011. još se intenzivnije fokusiramo na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti u tom segmentu', ističu u Erste.