LINIĆEV ZAKON

Država će tjerati vjerovnike na nagodbu bez suda

Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Prema pisanju Večernjeg lista, sudski vođen stečaj s preustrojem zamijenit će upravni postupak koji bi trebao trajati najviše 90 dana. Stručnjaci upozoravaju da je rješenje koje gura ministar Linić kroz Zakon o financijskoj odgovornosti opasno jer bi država u postupku nastupala i kao vlast i kao pravni subjekt pa bi se te dvije uloge mogle miješati

Prema izvorima Večernjeg, radna skupina u Ministarstvu pravosuđa zaključila je da nije najsretnije rješenje izdvojiti stečaj iz suda te ga pretvoriti u upravni postupak, a izvori tvrde da o najvažnijem pitanju, onom tko će voditi upravni postupak, još nije odlučeno. Autoritet na području stečajnog prava, profesor Mihajlo Dika upozorava da je prebacivanje nadležnosti na upravna tijela vrlo riskantno te da je riječ o 'eksproprijaciji vjerovnika radi saniranja dužnika, što je suprotno logici stečajnog postupka u kojem je vjerovnik gospodar'.

'Službenici Ministarstva financija vodit će postupke onako kako im politika kaže, a vjerovnici će davati žalbu upravnim sudovima koji o ovom postupku nemaju pojma', oštar je profesor Dika, napominjući da ga rješenje ministra Slavka Linića podsjeća na situacije prije 90-ih, kada su se nalozima iz partije sanirali dužnici. Najveći problem leži u tome, kaže Dika, što država u postupku nastupa i kao vlast i kao pravni subjekt pa se te dvije uloge mogu miješati, dok je sud bio objektivan. Ako je riječ o pritisku na banke, onda je on protuustavan, kaže Dika, a napominje i da se tjeranjem banaka na dogovor s dužnicima može izazvati sustav u kojem banke zaplijenjenu imovinu radije iznajmljuju klijentima nego financiraju njihove akvizicije, što je u konačnici skuplje za gospodarstvenike i dovodi do pada gospodarske aktivnosti.

S druge strane, Darko Šket, jedan od najpoznatijih stečajnih upravitelja, koji je iz problema izvukao Pevec, nema ništa protiv da se pokuša ubrzati postupak stečaja s preustrojem, ali također napominje da treba biti jako oprezan pri odluci o tome tko će biti nadležan za provođenje upravnog postupka. Šket predlaže da to budu stručnjaci, pa čak i stečajni upravitelji, jer za postizanje nagodbe treba pripremiti i analizu dugova, dubinsko snimanje tvrtke i poslovni plan, a ne samo okupiti vjerovnike u jednu prostoriju.

'Upravni postupak trebaju voditi ljudi s iskustvom u kriznom menadžmentu, koji poznaju bilance i znaju prezentirati poslovne planove, a i tada je pitanje tko će voditi sporove nakon upravnog postupka', kazao je Šket, koji u Linićevoj inicijativi vidi naznake američkog, tj. slovenskog modela.

Stečajni postupak poznat u svijetu kao 'chapter 7, chapter 11' poznaje nagodbu između dužnika i vjerovnika, ali postupak nagodbe vodi povjerenik kojeg imenuje sud

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi