Kreditna agencija Standard&Poor's (S&P) u ponedjeljak je još jednom srezala rejting Agrokora. Prema metodologiji S&P-a, Agrokor je u stečaju jer nije isplatio kupon na obveznicu koja dospijeva za dvije godine. Agrokor taj kupon nije ni mogao isplatiti jer je potpao pod 'lex Agrokor', što znači da su isplate obveza, kamata i glavnica u idućih godinu dana ograničene. Isto tako, prema potpisanom standstill ugovoru s bankama, zamrznuto je i vraćanje kredita bankama
Prema američkoj metodologiji, nemogućnost vraćanja dugova preduvjet je za otvaranja stečaja s preustrojem, koji se kolokvijalno naziva i 'Chapter 11'. 'Prema našim kriterijima, smatramo da je sve ovo gore navedeno jednako stečaju, jer ne očekujemo da će Agrokor biti u stanju podmirivati svoja dugovanja unutar razdoblja počeka od 30 dana', pojasnili su u S&P-u uz važnu opasku da ne očekuju kako će koncern moći vraćati dugove po obveznicama u idućih 12 mjeseci.
Andrej Grubišić, financijski stručnjak i vlasnik konzultantske kuće Grubišić i partneri, za tportal je rekao S&P-ovo rezanje rejtinga ovoga puta uopće neće utjecati na kreditore Agrokora. 'Očekivalo se da oni neće isplatiti kupon po obveznici, pa S&P nije nikoga konsternirao', rekao je Grubišić. S&P sada ocjenu rizičnosti Agrokora drže na razini SD, što je tek nijansu bolje od ocjene D koja najčešće znači da je tvrtka otišla u bankrot i da vjerojatno neće uspjeti podmiriti svoje dugove.
Agrokoru još uvijek nije odrezana ocjena D samo zato što u njegovom sklopu posluje Mercator koji redovito podmiruje svoje obveze. Druga važna agencija koja ocjenjuje Agrokorove vrijednosne papire je Moody's, koja u ovom trenutku drži ocjenu 'Caa' te će je nakon S&P-ova poteza također vjerojatno srušiti jer rejtinške kuće nastupaju sinkronizirano. Anti Ramljaku, državnom povjereniku koji upravlja Agrokorom i koji mora osigurati nastavak poslovanja njegovih tvrtki, nova rezanja rejtinga nimalo ne pomažu.
On i ministrica gospodarstva Martina Dalić već su naglasili kako do početka lipnja kompanija treba novi zajam kako bi se nastavilo normalno poslovati. Spasonosni kredit od 80 milijuna eura Agrokoru dala je grupa domaćih banaka koje uključuju Zagrebačku banku, PBZ, Raiffeisen i Erste. Valjda podsjetiti da je Agrokor u startu tražio 150 milijuna eura te da su ruske banke odustale od kreditiranja.
Naknadno, Rusi su rekli da bi i mogli dati nešto kredita, ali samo ako se njihova potraživanja tretiraju kao prioritetna. Tko će dati svježe kredite Agrokoru, veliko je pitanje, jer su domaće banke već vrlo blizu maksimalnoj izloženosti koncernu. Kao jedna od opcija spominju se takozvani roll up krediti koji bi dali fondovi rizičnog kapitala. Roll up je zapravo prebacivanje starih potraživanja u novi kredit, što bi se trebalo tretirati kao prioritetna tražbina, što će opet razbjesniti ostale dužnike koji očekuju da im nešto kapne iz Agrokora.
No i to su samo kratkoročne opcije potrebne za preživljavanje. Agrokor u ovom trenu ne mora plaćati kupone na obveznice - 1. kolovoza na naplatu stižu i kuponi za obveznice čija glavnica dolazi na naplatu 2020. Ramljak ima sreću što prva otplata glavnice po obveznicama dolazi tek u lipnju iduće godine. Riječ je o famoznim PIK obveznicama za koje treba pripremiti 485 milijuna eura i koje su osigurane dionicama Agrokora.
Potom, u 2019. dospijeva obveznica teška 300 milijuna eura, dok 2020. na naplatu dolaze izdanja obveznica od 325 milijuna eura i 300 milijuna dolara. Potrebno je, dakle, u iduće tri godine skrpati oko 1,3 milijarde eura samo za obveznice. Ulagači i rejting agencije podržat će Agrokor ako vide da se pod 'lex Agrokor' događa napredak tj. ako utvrde da su tvrtke sposobne poslovati bez novih zaduženja.
Zanimljivo bi bilo čuti što o novom rezanju rejtinga i mogućnostima za povrat glavnica po obveznicama misle u američkom Knighthead Capital Managementu iz New Yorka, koji je imenovan u vjerovničko vijeće za Agrokor te predstavlja imatelje obveznica. Upitali smo ih kakvi su prema njihovom mišljenju izgledi za povratak duga, ali do zaključenja teksta nismo primili nikakav odgovor. Što onda nosi budućnost? Grubišić smatra da Agrokoru treba do milijardu eura svježeg kapitala.
Nekoliko stotina milijuna u ovoj ranoj fazi dati će postojeći kreditori. 'Na tome se tek sada intenzivno radi, sada kada se stišao medijski cirkus. Zato je u prvoj tranši išlo samo 80 milijuna eura. Razumno je da će postojeći kreditori sudjelovati u novim kreditima. Suvisao korak je da se u sklopu financijskog restrukturiranja Agrokora napravi dokapitalizacija od 500 milijuna do milijardu eura u kojoj bi sudjelovali privatni fondovi, koji će tražiti lavovski dio udjela u koncernu ali im je to i interesu jer se Agrokor može restrukturirati', rekao je Grubišić.
Naš sugovornik dodaje da Agrokor nikad nije prošao ozbiljno financijsko ili operativno restrukturiranje, kroz koje bi se iskristaliziralo koji njegovi projekti doprinose operativnoj dobiti, a koji ne. 'Agrokor nije brodogradnja u kojoj se pretače iz šupljega u prazno. U Agrokoru ima mesa za jako dobar obrok zbog čega ima smisla da financijski investitori prate tu tvrtku i uđu u vlasničku strukturu. To bi bilo idealno rješenje i za imatelje obveznica', rekao je
Agrokoru sada trebaju četiri stvari: 'Kompetentan tim koji je zapravo najmanji problem jer za novac će vam svatko doći, druga stvar su odriješene ruke što bi mogao biti problem jer tim mora napraviti sječu u Agrokoru, treća stvar je novac, a posljednja otpis dijela potraživanja jer je i kreditorima bolje da malo skrate kosu nego da ostanu bez nje', rekao je Grubišić.
Njegov scenarij zvuči logično– kreditorima je najbolje podržati Agrokor u nadi kako će se kroz restrukturiranje on postaviti na noge. Pritom im je bolje da se pozdrave s dijelom svojim proteklih ulaganja jer je bolje otpisati dio, nego cijelo ulaganje. Naš drugi sugovornik, koji je želio ostati anoniman, nudi malo pesimistični scenarij. On tvrdi kako se Agrokor neće moći spasiti niti kroz restrukturiranje niti kroz nove kredite.
Jedino je rješenje, kaže, golema državna intervencija. Kako u Hrvatskoj ništa nije nemoguće, poreznim obveznicima, ali i ministru financija Zdravku Mariću koji se hvali rekordnim smanjenjem deficita zasad bi bilo najbolje da se ufaju kako će Ramljak i njegov tim napraviti kvalitetno restrukturiranje i kupiti još vremena za spas najveće domaće privatne tvrtke.
Ako u međuvremenu ne bude novih potresa iz Ciboninog tornja, gdje je smještena Uprava, prvi veliki poremećaj može se očekivati 10. lipnja kada završava rok za prijavu Agrokorovih tražbina, nakon čega će se točno znati kolike je dugove natukao Ivica Todorić.
