Savjet da automobil treba povremeno ‘provozati’ na višim okretajima često se može čuti među vozačima. Ideja je jednostavna - motor se ‘očisti’, sustavi se aktiviraju i produžuje se vijek trajanja.

No kod modernih motora stvari više nisu tako jednostavne.Današnji motori projektirani su za učinkovitost, nisku potrošnju i smanjene emisije. To znači da često rade u nižim okretajima, posebno u tzv. eco režimima.

Motor se ne smije gušiti

Ipak, upravo takva vožnja može imati i negativnu stranu. Prema iskustvima mehaničara, problem nastaje kada motor stalno radi u preniskim okretajima i pod opterećenjem. Tada dolazi do većeg trošenja i potencijalnih kvarova.

Drugim riječima - motor nije stvoren da se stalno ‘guši’. Za razliku od uvriježenog mišljenja, povremeni rad u višim okretajima ne mora biti štetan - pod jednim uvjetom: motor mora biti zagrijan.

‘Motori ne umiru od okretaja, već od neznanja’, često ističu stručnjaci iz servisne prakse.

Kratkotrajno ‘razvlačenje’ brzina može pomoći motoru da radi u punom rasponu i spriječiti nakupljanje naslaga, posebno kod dizelskih motora.

Kada visoki okretaji postaju problem

S druge strane, pretjerivanje ima jasne posljedice. Kod visokih okretaja povećava se trenje, temperatura i opterećenje ključnih dijelova motora, što dugoročno ubrzava trošenje. Posebno je rizično forsirati motor dok je hladan ili ga dugo držati u visokim okretajima bez potrebe.

Paradoksalno, najveći problem često nisu visoki, nego preniski okretaji. Dugotrajna vožnja u ‘preniskom’ režimu može uzrokovati vibracije, loše podmazivanje i dodatno opterećenje mehaničkih dijelova. Zato stručnjaci savjetuju korištenje cijelog raspona okretaja - umjereno i pametno.

‘Propuhivanje’ motora nije mit, ali nije ni univerzalno pravilo. Povremeni viši okretaji mogu biti korisni, no ključ je u ravnoteži. Najgore što možete učiniti je stalno voziti u preniskim okretajima ili forsirati hladan motor. Motor treba raditi - ali ne smije se mučiti.