Nakon godina digitalizacije unutrašnjosti, Mercedes-Benz ponovno daje više prostora fizičkim tipkama i prekidačima. Izvršni direktor Ola Källenius priznaje da zamjena gotovo svih komandi dodirnim zaslonima nije nužno bila najbolje rješenje.
Mercedes-Benz godinama je bio jedan od predvodnika trenda u kojem su klasične tipke i prekidači postupno nestajali iz automobila, a njihovo mjesto zauzimali sve veći dodirni zasloni.
No čini se da je njemački proizvođač zaključio kako je u tome otišao predaleko. Izvršni direktor kompanije Ola Kallenius priznao je da zamjena fizičkih komandi digitalnima nije uvijek bila najbolje rješenje te najavio njihov povratak u nove modele.
Källenius je o tome govorio tijekom nedavnog razgovora s korisnicima Reddita, gdje je objasnio zašto se Mercedes toliko snažno okrenuo digitalizaciji unutrašnjosti. Prema njegovim riječima, kompanija je jednostavno slijedila razvoj tehnologije i trendove u automobilskoj industriji.
Veliki zasloni omogućili su proizvođačima uvođenje novih funkcija, jednostavnija softverska ažuriranja i drukčiji način upravljanja automobilom. No pritom su nestajale i neke komande koje su vozači godinama koristili gotovo bez razmišljanja.
'I sam volim dobar prekidač'
Mercedesov šef priznao je da razumije zašto mnogi vozači preferiraju fizičke tipke, osobito kada je riječ o funkcijama koje često koriste tijekom vožnje.
'I sam volim dobar prekidač i kotačić na upravljaču', rekao je Kallenius.
Upravo je upravljač jedno od mjesta na kojima Mercedes već mijenja pristup. Nakon razdoblja u kojem su dominirale dodirne površine i kapacitivne komande, u novijim modelima ponovno se pojavljuju klasični prekidači i kotačići.
Kallenius je među modelima kod kojih je veći naglasak na fizičkim komandama izdvojio GLS, GLE, S-klasu te električne izvedbe GLC-a i GLB-a. Najavio je da će ih dobiti i neki budući modeli, ali nije otkrio o kojima je riječ.
Veliki zasloni ipak ne odlaze u povijest
Mercedes pritom ne namjerava odustati od velikih digitalnih kokpita. Naprotiv, Kallenius i dalje smatra da su zasloni važan dio razvoja modernih automobila.
Problem, dakle, nije u samoj digitalizaciji, nego u tome što su neke jednostavne funkcije postale nepotrebno komplicirane. Podešavanje glasnoće, upravljanje klimatizacijom ili promjena određenih postavki često zahtijevaju dodirivanje zaslona i prolazak kroz izbornike.
Fizička tipka ili kotačić omogućuju da vozač takvu radnju obavi dodirom, bez potrebe da svaki put traži odgovarajuću funkciju na zaslonu.
'Jednostavno vraćanje sata unatrag nije pravi pristup', poručio je Kallenius, naglasivši da Mercedes želi pronaći bolju ravnotežu između tradicionalnih i digitalnih komandi.
'Možda smo otišli predaleko'
Ovo nije prvi put da Mercedesov šef govori o tom problemu. Još je krajem srpnja u razgovoru za britanski Autocar priznao da je automobilska industrija možda pretjerala s uklanjanjem fizičkih tipki.
Tada je zanimljivo opisao trenutačno stanje. Nije bio siguran jesu li automobili već dosegnuli vrhunac kada je riječ o veličini zaslona, ali je smatrao da su došli do najniže točke po broju fizičkih komandi.
Mercedes je u međuvremenu počeo vraćati neke od njih, posebno na upravljačima. Time se pokušava zadržati prednost modernih digitalnih sustava, ali bez odricanja od jednostavnosti upravljanja