Nizak otpor zraka znači visoku učinkovitost. Zbog toga je aerodinamičko ponašanje ključno, posebno za električna vozila. Smanjenje koeficijenta otpora zraka za samo 0,01 povećava domet na velike udaljenosti za oko 2,5 posto. Na temelju godišnje kilometraže od 15.000 km, odgovarajuća aerodinamička optimizacija rezultira s dodatnih 375 km udaljenosti.

Mercedes-Benz je rano prepoznao da je aerodinamika ključna za učinkovitost. Sukladno tome, popis modela s vrhunskim aerodinamičkim performansama je dug: u početku se kreće od W 125 iz 1937. (28. siječnja 1938. rekordni automobil Mercedes-Benz W 125 postavio je svjetski brzinski rekord na javnim cestama s koeficijentom otpora zraka (Cd vrijednost) od 0,17: Rudolf Caracciola postigao je brzinu od 432,7 km/h na A5 između Darmstadta i Frankfurta.) do 540 K 'Streamlinera' iz 1938. i C111 (rekordni C111-III imao je koeficijent otpora zraka od 0,183) iz 1970-ih do W124 iz 1984., koji je s Cd od 0,29 bio prvi serijski automobil koji je pao ispod 0,30.

U novije vrijeme treba spomenuti CLA iz 2013. s Cd od 0,22, EQS s 0,20 i trenutni CLA s EQ tehnologijom s vodećim u klasi od 0,21.

Još jedan aero prvak je VISION EQXX iz 2022. S Cd vrijednošću od 0,17, ova tehnološka platforma nudi vjetru čak i manji otpor zraka od američkog nogometa.

Dok je fokus VISION EQXX bio na samoj učinkovitosti, AMG GT XX se prvenstveno fokusirao na osiguravanje te učinkovitosti pri brzinama preko 300 km/h. Zahvaljujući, ne najmanje, svojoj Cd vrijednosti od 0,19 i inteligentnoj aerodinamici, AMG je u kolovozu 2025. osigurao 25 ​​svjetskih rekorda na dugim stazama na testnoj stazi Nardò.

Prije su, a posebno u utrkama, fokus bile na ostvarivim brzinama i visokim brzinama u zavojima, tj. potisku. Danas je glavni fokus na potrošnji energije i dometu uz održavanje Mercedesovih poznatih i omiljenih voznih karakteristika.

Ali ne samo u smislu otpora zraka, već i u drugim aerodinamičkim disciplinama aeroakustike, održavanja čistoće vozila i udobnosti vožnje s otvorenim krovom, modeli Mercedes Benz su u prvom planu već mnogo desetljeća.

To je također zbog visoke razine razvojnog napora koji marka sa zvijezdom ulaže u ovo područje: 'Veliki zračni tunel' u Untertürkheimu bio je prvi takve vrste na svijetu za razvoj automobila. Prvo dokumentirano mjerenje održano je tamo prije više od 80 godina, 5. veljače 1943. 'Veliki zračni tunel' još je uvijek u upotrebi.

Godine 2013. Mercedes Benz je ponovno preuzeo vodstvo u aerodinamičkim ispitivanjima s aeroakustičnim zračnim tunelom u Razvojnom centru Sindelfingen.

Mali detalji, veliki utjecaj: aerodinamička optimizacija CLA-e

Koliko god velika bila dodana vrijednost u svakodnevnoj vožnji, aerodinamičke optimizacije vozila su jednako opsežne, kao što je prikazano u nastavku na trenutnom primjeru potpuno novog električnog CLA-e. S Cd vrijednošću od 0,21, ovaj potpuno električni model jedan je od najboljih u svojoj klasi. Unutar serije, raspon je također vrlo mali. To je dijelom zbog širokog raspona aerodinamički optimiziranih kotača. To po prvi put uključuje dvobojni puni poklopac za lakometalne kotače.

U usporedbi s konvencionalnim kotačem, postiže do 15 Cd bodova bolje rezultate; u usporedbi s već optimiziranim aluminijskim aerodinamičnim naplatkom, prednost je i dalje do dva Cd boda. Osim toga, aerodinamičari su detaljno optimizirali spojlere kotača ispred prednje i stražnje osovine u svim veličinama inča, čime se minimizira utjecaj kotača i guma na otpor zraka.

U području oko rešetke hladnjaka i prednjih svjetala, spojevi su optimalno postavljeni i djelomično zabrtvljeni. Koncept podvozja EQS-a i EQE-a dodatno je razvijen. Vrlo glatko podvozje gotovo je potpuno zatvoreno, a opružne spone i spone su također prekrivene.

Stražnji poklopac kotača pričvršćen je na karoseriju, tako da nema spojeva s okolnim komponentama i stoga se ne pomiče s osovinom kada se ona komprimira, na primjer. Kako bi se izbjegli aerodinamički kompromisi, Mercedes Benz čak ugrađuje dvije varijante difuzora na stražnji dio potpuno električnog CLA: za modele bez i s prikolicom.