Mnogi vozači čim se upali lampica rezerve goriva požure na benzinsku postaju, uvjereni da vožnja s gotovo praznim spremnikom može ozbiljno oštetiti automobil.
No španjolski mehaničar Jorge Novo, poznat na društvenim mrežama kao George del Garaje, tvrdi da je jedno od najraširenijih objašnjenja te opasnosti zapravo mit.
Među vozačima već godinama postoji uvjerenje da se na dnu spremnika goriva nakupljaju nečistoće koje motor može povući kada razina benzina ili dizela padne na minimum.
Novo smatra da takvo objašnjenje nema mnogo smisla kada je riječ o modernim automobilima, piše talijanski Everyeye.
Što je s nečistoćama na dnu spremnika?
Prema njegovim riječima, taj mit potječe iz vremena kada su spremnici goriva uglavnom bili izrađeni od metala. U njima je s vremenom mogla nastati hrđa, čije su čestice završavale u gorivu.
Kod modernih automobila situacija je drukčija jer mnogi imaju plastične spremnike, a sustavi za dovod goriva opremljeni su filtrima koji zadržavaju nečistoće.
'To je mit. Moderni spremnici izrađeni su od plastike i ne mogu zahrđati', objašnjava mehaničar.
Dodaje da je još jedna raširena zabluda povezana s položajem pumpe za gorivo.
'Bez obzira na to je li spremnik pun ili je u njemu ostala samo litra goriva, pumpa uvijek usisava gorivo s dna', ističe Novo.
Drugim riječima, pumpa ne počinje odjednom usisavati nečistoće tek kada se upali lampica rezerve.
Ipak, postoji jedan stvaran rizik
Iako odbacuje popularno objašnjenje o nečistoćama, Novo ne tvrdi da je stalna vožnja s gotovo praznim spremnikom potpuno bezopasna.
Problem može nastati kod pumpe goriva, koja se u mnogim automobilima hladi i podmazuje upravo gorivom.
Ako je razina goriva vrlo niska, pumpa se može slabije hladiti, a u određenim uvjetima može doći i do usisavanja zraka. Dugoročno to može povećati rizik od njezina trošenja ili kvara.
Zato povremena vožnja na rezervi ne znači da ćete automatski oštetiti automobil, ali nije preporučljivo redovito voziti sa spremnikom koji je gotovo prazan.
Koliko kilometara možete prijeći na rezervi?
U mnogim automobilima nakon paljenja lampice rezerve ostaje dovoljno goriva za otprilike 40 do 80 kilometara vožnje, no stvarni doseg ovisi o modelu, potrošnji, uvjetima na cesti i načinu vožnje.
Zato taj raspon ne treba shvatiti kao jamstvo.
Zaključak španjolskog mehaničara jednostavan je: ne treba paničariti čim se upali lampica rezerve, ali nema ni razloga nepotrebno odgađati odlazak na benzinsku postaju.
Povremena vožnja s malo goriva nije isto što i dugogodišnja navika da spremnik gotovo nikada ne napunite na vrijeme.