podaci ZA 2018.

Zdravlje nacije: Lani više od 40 milijuna posjeta liječnicima. Što nam se to događa?

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 06.11.2019 15:04
  • Objavljeno 06.11.2019 u 13:51
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2018. godinu, s najvažnijim podacima o radu zdravstvenih službi i zdravstvenom stanju hrvatske populacije. U odnosu na 2017., registrirani su porast broja zaposlenih u zdravstvu i pad broja osiguranika, više posjeta liječnicima i veći pobol djece u školskoj dobi, ali i manje dijagnosticiranih bolesti u obiteljskoj medicini te prekid trenda smanjenja cijepnih obuhvata. Iz navedenih brojki proizlazi da je prosječan korisnik zdravstvenih usluga lani devet puta posjetio liječnika

U sustavu hrvatskog zdravstva potkraj 2018. bilo je zaposleno ukupno 71.506 zdravstvenih radnika i suradnika, što je 1665 više u odnosu na godinu prije. Za 1,6 posto povećan je broj doktora medicine zaposlenih u zdravstvu (15.407), među kojima je 63 posto žena. Najbrojniju profesionalnu skupinu u zdravstvu čine medicinske sestre - medicinski tehničari, kojih je 31.151 ili 44 posto od ukupno zaposlenih, a u toj skupini je 12,5 posto muškaraca, navodi se u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2018. HZJZ-a.

Primarna zdravstvena zaštita

U odnosu na 2017., broj liječnika specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjio se za osam posto: broj specijalista obiteljske medicine manji je za sedam posto, pedijatrije za 0,4 posto, medicine rada za 38 posto, školske medicine za 15 posto, dok je broj ostalih specijalista manji za 36 posto.

U skrbi timova primarne zdravstvene zaštite u 2018. godini registrirana su 4.526.753 osiguranika, od kojih su 3.482.872 korisnika (76,9 posto od ukupnog broja osiguranika), što je pad u odnosu na godinu ranije. Bilo je 40,5 milijuna posjeta liječničkim ordinacijama, što je 1,7 posto više u odnosu na 2017., dok je broj pregleda u kući porastao za 5,7 posto, na 319.143.

Utvrđeno je devet milijuna bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti opće/obiteljske medicine, što je 2,4 posto manje u odnosu na 2017. godinu, a udio se nije značajno promijenio: vode bolesti dišnog sustava (15,5 posto), a slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva (12 posto) te bolesti srca i krvnih žila (11 posto).

Zabilježeno je 10,7 milijuna specijalističko-konzilijarnih pregleda, od toga 9,95 milijuna u ordinacijama s ugovorom s HZZO-om, a 732 tisuće u ordinacijama bez takvog ugovora.

U porastu je pobol djece školske dobi, s 219 tisuća zabilježenih bolesti/stanja u 2017. godini na 240 tisuća lani. U prošloj školskoj godini obavljeno je 256.667 cijepljenja u osnovnoj i 4492 u srednjoj školi, što je pak znatan pad u odnosu na 2016./2017. s 295.579 cijepljenja u osnovnoj i 11.597 u srednjoj školi. Tek dio toga može se objasniti padom broja školske djece.

  • +19
  • +16

Počinje cijepljenje protiv gripe

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Profesionalne bolesti: Azbest i dalje neprijatelj br. 1

U djelatnosti medicine rada obavljene su 552 tisuće pregleda i zaprimljeno je ukupno 18,7 tisuća prijava ozljeda na radu, što je pet posto više nego u prethodnoj godini. Prema podacima iz prijava ozljeda na radu i izvješća Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u 2018. se dogodilo 50 smrtnih slučajeva na radu, što je povećanje za osam posto. Prijavljeno je 137 profesionalnih bolesti, od čega je gotovo pola uzrokovano azbestom.

Zdravstvena zaštita žena

U skrbi ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena bilo ih je 1,7 milijuna, no od ukupnog broja onih koje su izabrale svog ginekologa samo ih je 563 tisuće ili 33 posto koristilo te usluge. Lani je utvrđeno 28 tisuća patoloških stanja u trudnoći, što je povećanje od pet posto u odnosu na 2017. godinu. Ujedno, bilo je 15 posto manje posjeta u svrhu planiranja obitelji i/ili propisivanja kontracepcijskih sredstava. Obavljena je i 31 tisuća preventivnih pregleda dojki, od čega je bilo 10,5 posto onih s patološkim nalazom, dok ih je godinu ranije bilo 9,5 posto.

  • +11
  • +8

Dubrovnik: Održana Ružičasta subota na Stradunu posvećena važnosti ranog otkrivanja raka dojke

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Zarazne bolesti i cijepljenje

Prioritetna važnost nadzora nad zaraznim bolestima istaknuta je u hrvatskim propisima i u zakonskim dokumentima Europske unije, još je više naglašena najnovija globalna povećana opasnost od moguće zlonamjerne uporabe uzročnika zaraznih bolesti kao što su antraks, variola i dr., a k tome i pojava novih ili novootkrivenih bolesti, npr. pandemijske gripe A (H1N)/pdm2009, ili tropskih arbovirusnih bolesti koje prenose novonaseljeni komarci (chikungunya, dengue i dr.), što se također u 2010. ostvarilo i u Hrvatskoj, kao i pojava epidemije bolesti Zapadnog Nila 2012. i 2013. godine u Hrvatskoj te epidemija s najvećim brojem oboljelih 2018. godine, navodi se u Ljetopisu.

Ipak, najvažniji lanjski podaci i pokazatelji stanja zaraznih bolesti u Hrvatskoj upućuju na to da se situacija može procijeniti kao povoljna. Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, većina bolesti protiv kojih se cijepi pokazuje također vrlo povoljno stanje. Međutim lani je zabilježena i manja epidemija ospica na području jedne županije sa 16 oboljelih, a ukupno je u Hrvatskoj zabilježeno 23 oboljelih. Podsjetimo, u 2019. taj broj skočio je na 51 - i to samo prema dojavama do 15. listopada.

NISKA UČESTALOST

Spolne bolesti i tuberkuloza

Spolno prenosive bolesti imaju nisku učestalost - sifilis (35), gonoreja (47), HIV/AIDS (94) - a u 2018. godini zabilježena je do sada najniža učestalost tuberkuloze s 372 prijave oboljelih, pa je Hrvatska već drugu godinu zaredom među državama s niskom incidencijom te bolesti.

Istodobno, prekinut je negativan trend pada cijepnih obuhvata (uočen od 2011. do 2017.), pa je moguće da će Hrvatska izbjeći epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, što joj je ozbiljno prijetilo posljednjih godina. U primovakcinaciji nažalost nije postignut zakonom propisan minimum (95 posto) ni s jednim cijepljenjem osim BCG cijepljenja, a najveći porast obuhvata uočen je kod primarnog cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (s 89 na 93 posto), s time da zaostaju Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija s obuhvatima nižim od 90 posto. Porast na nacionalnoj razini bilježi i revakcinacija protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života (s 87 na 89 posto).

Može se ocijeniti da se Hrvatska na području zaraznih bolesti posve izjednačila s razvijenim zemljama Europe i svijeta, ali postignuto povoljno stanje zaraznih bolesti, zbog određenih postojećih rizičnih čimbenika, još je nesigurno i ovisno o daljnjoj sustavnoj primjeni svih mjera, navodi se u Ljetopisu.

Stacionarna zdravstvena zaštita

Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica lani je bilo gotovo 719 tisuća hospitalizacija, što je oko šest tisuća manje nego u 2017. godini. Ostvareno je gotovo šest milijuna dana bolničkog liječenja, što znači osam dana prosječnog liječenja po jednom boravku. Za usporedbu, 1990. godine prosječno trajanje liječenja bilo je 15,37 dana. U dnevnim bolnicama, jednodnevnoj kirurgiji i bolničkim hemodijalizama zabilježeno je 614 tisuća boravaka, znatno više u odnosu na 549 iz 2017. godine.

  • +8
  • +5

Ministar Kujundžić u dubrovačkoj bolnici

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Porodi i pobačaji

Lani su, prema podacima iz zdravstvenih ustanova, registrirana 36.752 poroda s ukupno 37.436 rođenih. Blizanci su porođeni u 663 poroda, trojci u devet i četvorci u jednom porodu. Najviše rodilja bilo je u dobi 30-34 godine, zatim u dobi 25-29 godina, pa 35-39 godina i 20-24 godine. Zabilježena su i 222 poroda maloljetnica i 666 poroda u dobi 18-19 navršenih godina života. Nakon 40. godine života rodile su 1394 žene. Niti jedna rodilja u 2018. nije umrla zbog komplikacija pri porodu i u babinju.

Svaka trudnoća koja ne završi porodom smatra se pobačajem, a lani je prijavljen 6251 pobačaj, što je minimalni porast u odnosu na prethodnu godinu. Tim prijavama je u HZJZ-u pribrojeno još 813 pobačaja koji nisu prijavljeni, unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi hospitalizacija. Ukupan broj pobačaja tako iznosi 7064.

Mentalni poremećaji i ovisnost

Skupina mentalnih poremećaja na devetom je mjestu ljestvice uzroka hospitalizacija, ali je po broju dana bolničkog liječenja na prvom mjestu s udjelom od 17 posto u ukupnom broju. To praktički znači da se u Hrvatskoj skoro svaki šesti dan bolničkog liječenja koristio za skupinu mentalnih poremećaja. Prednjači shizofrenija s udjelom od 28,5 posto.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HZJZ

Tijekom 2017. godine u zdravstvenim ustanovama registrirano je 7157 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, najviše u dobi između 30 i 39 godina. Morfinski tip ovisnosti i dalje je najprisutniji, u 81 posto svih koji dođu na liječenje, što se objašnjava i održavanjem na metadonu te korištenjem buprenorfina. Najizraženiji problemi zlouporabe opijata i nadalje su na području Zadarske, Istarske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske, Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije.

Bolesti hrvatskih branitelja

U posebnom poglavlju prikazani su pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. U 2018. godini zabilježena su 4602 umrla hrvatska branitelja, od čega 4447 muškaraca i 125 žena. Vodeći uzrok smrti među svim braniteljima su novotvorine, tj. tumori (41 posto), potom cirkulacijske bolesti (30 posto), ozljede i otrovanja (devet posto) i bolesti probavnog sustava (osam posto). Najviše branitelja umrlo je od ishemijske bolesti srca, a zatim od raka pluća.

U studenome 2016. počela je provedba sistematskih pregleda hrvatskih branitelja, a do 11. rujna 2019. u bazu sistematskih pregleda upisani su podaci za 41.877 branitelja. Od životnih navika u povijestima bolesti navodili su se podaci o pušenju i konzumaciji alkohola, a zanimljivo je da ne puši 65 posto, dok alkohol ne konzumira čak 73 posto branitelja.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HZJZ

Zabilježeno je gotovo 38 tisuća branitelja koji su zbog posttraumatskog stresnog poremećaja i trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja, tzv. kroničnog PTSP-a, koristili zdravstvenu zaštitu. Najveći broj oboljelih je u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu.

Osobe s invaliditetom i šećerna bolest

Do 1. rujna 2018. Hrvatski registar o osobama s invaliditetom zaprimio je 1,2 milijuna individualnih izvješća za 500.724 osobe s invaliditetom. Nadalje, lani su registrirane 304 tisuće punoljetnih osoba s dijagnozom šećerne bolesti.

Pobol i uzroci smrti osoba starije životne dobi

Poput većine europskih zemalja, Hrvatska pripada državama s vrlo starim stanovništvom. Prema popisu stanovništva 2011. godine, 758.633 stanovnika je u dobi od 65 i više godina, što je gotovo 18 posto ukupnog broja stanovnika. Vodeće skupine bolesti kao uzrok hospitalizacija starijih ljudi su: bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, bolesti probavnog sustava, ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!