stariji od 40 godina

Zbog pada helikoptera preispituje se zastarjela iranska avijacija

22.05.2024 u 21:38

Bionic
Reading

Iako je glavni uzrok pada helikoptera, u kojem je u nedjelju poginuo iranski predsjednik Ebrahim Raisi, vjerojatno ležao u lošim vremenskim uvjetima, ne može se zanemariti ni njegova starost, piše Forbes

Raisi je poginuo u padu helikoptera Bell 212, a nejasno je zašto mu je uopće dopušteno letjeti po maglovitom vremenu i izuzetno slaboj vidljivosti u planinskom području. Ono što jest jasno je da je helikopter bio stariji od 40 godina i da ga je Iran kupio za vrijeme vladavine posljednjeg šaha Reze Pahlavija prije revolucije 1979., kada su Washington i Teheran još imali dobre odnose, piše novinar Forbesa Paul Iddon.

Potencijalno problematična starost helikoptera u kojima se vozio iranski predsjednik na čestim putovanjima diljem zemlje istaknuta je u povjerljivom pismu prvom potpredsjedniku Mohamadu Mohberu, sada privremenom predsjedniku do izbora novoga za 50 dana, iz 2023. koje je procurilo u javnost. U njemu je naglašen i zahtjev za nabavom dva helikoptera Mi-17A2 od Rusije za navodnu cijenu od 32 milijuna dolara, uz napomenu o učestalosti Raisijevih letova helikopterom. Bivši ministar vanjskih poslova Javad Zarif, prethodnik također poginulog Hoseina Amir-Abdolahiana, pokušao je pripisati dio krivice za to SAD-u, odnosno njihovim sankcijama zbog kojih Iran ne može nabavljati dijelove za američke zrakoplove kupljene 1970-ih.

  • +5
Lokacija pada helikoptera u Iranu Izvor: Profimedia / Autor: Azin Haghighi / Moj News Agency / AFP / Profimedia

Iran je 1970-ih godina od SAD-a kupio tada najmodernije zrakoplove, uključujući 205 jurišnih helikoptera AH-1J SuperCobra, transportne helikoptere CH-47C Chinook, kao i 80 borbenih aviona F-14 Tomcat, od kojih su neki i danas u operativnoj upotrebi. Činjenica da bilo koji od navedenih zrakoplova leti i danas, više od 40 godina nakon nabave i nakon što je SAD prekinuo svu pomoć u pričuvnim dijelovima i održavanju, začuđuje zapadne stručnjake. No začuđuje i to da se predsjednik države prevozi u više od 40 godina starom helikopteru koji je održavan tko zna kako, bez obzira na njegovu kvalitetu i izdržljivost, iako Iran ima i nešto novijih letjelica, poput 40 helikoptera Mi-8, nabavljenih iz Rusije početkom 2000-ih.

F-14 Tomcat i danas leti u sastavu Iranskog ratnog zrakoplovstva Izvor: Profimedia / Autor: ATTA KENARE / AFP / Profimedia

Još jedna zanimljiva pojava tijekom potrage za Raisijevim srušenim Bellom 212 bila je činjenica da je Iran prihvatio ponudu Turske da pošalje naprednu bespilotnu letjelicu Bajraktar Akinci kako bi pomogla u potrazi. Turski Akinci opremljen je naprednim senzorima i termalnom tehnologijom, stoga je bio idealan za pronalazak nestalog helikoptera, a koji je, prema turskom ministru prometa, ili isključio transponder ili ga uopće nije imao.

Vodeća uloga Akincija u potrazi je neugodna za Iran iz dva razloga. Prvo, pokrajina u kojoj se srušio Raisijev helikopter sjedište je 2. taktičkog zračnog krila, 16 kilometara sjeverozapadno od Tabriza, u kojem se nalaze laki zrakoplovi za potragu i spašavanje. Nadalje, Akinci je tijekom svoje misije nadlijetao nekoliko osjetljivih vojnih lokacija unutar Irana, uključujući bazu za brzi odgovor. Drugo, Iran se zadnjih godina hvalio popularnošću svojih dronova, a kad su im zatrebali, oslonili su se na tuđe.

Forbesov novinar zaključuje da je Raisijeva iznenadna i neočekivana smrt upečatljiv podsjetnik na to kako su nepopularna politika i nevjerojatna nekompetentnost, odnosno letenje u tako lošim vremenskim uvjetima, uz potencijalni nedostatak transpondera, osudili na propast iransku flotu vojnih i transportnih zrakoplova, nekoć među najboljima u svijetu.