Po njegovim riječima, pred nama je, nakon dvadeset godina državne samostalnosti, u nedjelju veliki ispit: hoćemo li zaokružiti 'za' ili 'protiv' članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

To je ispit na kojem, svatko za sebe, osobno iskustvo treba sagledati u kontekstu dosadašnje hrvatske povijesti i izgleda naše zemlje u budućnosti, a ne tek dnevne politike, dodao je.

Smatra da su u takvom sklopu zastrašivanja poput pada kreditnog rejtinga ako ne zaokružimo 'za' deplasirana i u osnovi beznačajna. Uostalom, ovih je dana kreditni rejting snižen upravo mnogim članicama EU, a Hrvatskoj nije, istaknuo je Vidas.

'Mnogima je, također, ostao gorak okus dovođenja u pitanje, pa i osporavanja, naših međunarodno zajamčenih prava tijekom proteklih godina, pri čemu osobito onih s obzirom na Jadran. Pritom smo pojedinim državama članicama EU, kao i Uniji u cjelini, s pravom mogli štošta prigovoriti. Međutim, naša će međunarodna prava i položaj biti jače zaštićeni ako ćemo stajati u izjednačenom pravnom položaju s ostalim članicama EU, a ne ako ćemo ostati sami za sebe, nasuprot drugih koji su međusobno udruženi', izjavio je Vidas, direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog instituta Fridtjof Nansen.

Naglašava da u svemu tome ovih dana treba biti dobro svjestan činjenice da je više od pet stoljeća povijesti hrvatskog naroda proteklo u krvavoj borbi za pripadnost Europi, i to zato što smo uvijek stajali, kao i danas, na njezinu rubu – na području na kojem su se sudarali Istok, u koji smo često i protiv svoje volje bili smještani, i Zapad, kojem smo težili.

Stoljećima smo tako bili upućeni tek na periferiju Zapada i o njoj umnogome politički ovisili, podsjetio je.

'U današnje vrijeme, kad se gotovo cijela Europa povezuje u zajednicu koja sada broji čak 27 država, imamo mogućnost kao suverena zemlja priključiti se politički svakom dijelu Europe i na taj način biti bliže njezinu središtu, umjesto tek biti izloženi previranjima uz njezin rub. Takvu mogućnost nikad prije nismo imali. U njoj se, za Hrvatsku i Hrvate, sažimaju povijesne težnje i nastojanja za bolju budućnost, a ne samo današnjica, i zato je golema odgovornost svakog od nas pojedinačno za predstojeći zajednički izbor. Čineći ga, moramo paziti da ne iznevjerimo hrvatsku povijest i da ne ugrozimo budućnost naše zemlje', izjavio je u povodu nedjeljnoj referenduma o pristupanju EU Davor Vidas na temelju svoga dvadesetgodišnjeg iskustva međunarodnog pravnika.