Izvođač radova potvrdio je da preliminarne analize upućuju na opasan otpad, dok se prema neslužbenim informacijama sumnja na izrazito visoke koncentracije žive, navodno i do tisuću puta iznad dopuštenih vrijednosti. Gradilište je zatvoreno, a slučaj istražuju inspekcija i kriminalistička policija.

Zašto je živa toliko opasna i kako je uopće mogla završiti pod zemljom? Odgovor dijelom leži u povijesti sisačke tvornice Radonja, kasnije poznate kao Herbos, koja je desetljećima proizvodila agrokemikalije, piše Dnevnik.hr.

Što je proizvodila Radonja?

Tvornica osnovana 1946. godine tijekom sljedećih desetljeća postala je jedan od važnijih proizvođača agrokemikalija u regiji. Među njezinim proizvodima bili su Radosan i Radocid, preparati za zaštitu usjeva.

Radosan se koristio za suho zaprašivanje sjemena, a kao aktivnu tvar sadržavao je metoksietil-živu, izrazito opasan organoživin spoj. Radonja je od 1973. godine imala i pogon za proizvodnju atrazina i simazina, herbicida koji su kasnije zabranjeni u Europskoj uniji.

Upravo zbog opasnosti od onečišćenja okoliša, živa se više ne koristi na takav način u poljoprivredi. Problem je što se ne razgrađuje, već može mijenjati kemijski oblik i kružiti kroz okoliš.

Što se događa kada živa završi u tlu?

Opasnost dodatno raste ako su spojevi žive desetljećima zakopani u vlažnom tlu. U takvim uvjetima mikroorganizmi mogu anorgansku živu pretvarati u metil-živu, izrazito toksičan spoj koji se nakuplja u organizmima i hranidbenom lancu.

Budući da se gradilište nalazi uz Ciglarsku baru i u blizini Save, eventualno prodiranje onečišćenja u podzemne vode predstavlja dodatni ekološki rizik.

Drugi problem nastaje kada se kontaminirano tlo iskopa. Spojevi žive mogu prijeći u elementarni oblik, a živine pare su bez mirisa i boje. Udisanje takvih para može biti posebno opasno za ljude koji rade neposredno na kontaminiranom području.

Živa napada živčani sustav

Metil-živa može prijeći krvno-moždanu barijeru i oštetiti živčani sustav. Izloženost može uzrokovati neurološke probleme, uključujući tremor, poremećaje koordinacije te probleme s vidom i sluhom, a kod težih trovanja i trajna oštećenja mozga.

Posebno su osjetljivi fetus i djeca. Živa može prijeći posteljicu, a mozak koji se razvija osjetljiviji je na njezine štetne učinke nego mozak odrasle osobe. Zbog toga je izloženost tijekom trudnoće posebno zabrinjavajuća.

Kod većih izloženosti mogu biti pogođeni i drugi organi, među kojima su bubrezi.

Što ako su koncentracije doista toliko visoke?

No konačnu procjenu opasnosti moći će dati tek službene analize i nadležna tijela.

Ako se takvi nalazi potvrde, kontaminirano tlo ne bi se moglo jednostavno premjestiti ili zatrpati. Za takav materijal potrebni su posebni postupci zbrinjavanja i sanacije, kao i nadzor mogućeg širenja onečišćenja.

Upravo zato slučaj na gradilištu Termi Jodno nije običan prekid građevinskih radova. Osim što je zaustavljen projekt vrijedan više od 15 milijuna eura, nadležne službe sada moraju utvrditi što je točno pronađeno, odakle je otpad potekao i predstavlja li opasnost za ljude i okoliš.