Utrka u naoružanju između SAD-a, Rusije, Kine i Sjeverne Koreje ušla je ovih dana u novu eru balistike zasnovane na hipersoničnim projektilima. Tijekom ove godine sve četiri sudionice nadmetanja u jačanju arsenala oružja objavile su da su uspješno testirale hipersonične projektile za koje, zbog njihove nepredvidljivosti putanje, trenutno ne postoje prikladni sustavi obrane. Stoga ne čudi to da najjače vojske svijeta žele rakete koje na maloj visini i pri brzini pet puta većoj od brzine zvuka uspješno izbjegavaju svaku mogućnost otkrivanja i presretanja. Tportal donosi prikaz razvitka hipersoničnih projektila za koje tek treba otkriti 'protuotrov'
Sjeverna Koreja objavila je početkom ovog tjedna da je uspješno testirala raketu Hwasong-8, a koja je, kako tvrdi službeni Pjongjang, postigla hipersoničnu brzinu od 5 Macha. Riječ je o oružju koje je vojni vrh najizoliranije zemlje na svijetu uvrstio kao prioritet u petogodišnjem planu naoružanja. Ranije ove godine hipersonične projektile uspješno su testirali SAD, Kina i Rusija, a koja je među prvima razvila taj tip oružja od strateškog značenja.
Šira javnost je za ovu vrstu naoružanja prvi put čula u ožujku 2018., kada je ruski predsjednik Vladimir Putin održao govor u kojem je najavio planove za konstruiranjem rakete na nuklearni pogon koja bi mogla obletjeti svijet brzinom pet puta većom od brzine zvuka i pritom 'migoljiti' putanjom koju ne mogu presresti ni najsuvremeniji sustavi protuzračne obrane.
vezane vijesti
Riječ je o raketnom sustavu Avangard koji ima hipersonični motor za pokretanje interkontinentalnog balističkog projektila, za koji Putin tvrdi da može pogoditi bilo koju točku na svijetu te pritom izbjeći američki proturaketni štit. Uz to, hipersonični projektil se, zbog kontrolne površine na motoru, može nepredvidljivo kretati i oštro manevrirati prema zadanoj meti, a kako leti niže od uobičajenih balističkih projektila čija je putanja gibanja parabola, ovo novo oružje gotovo je nevidljivo za radare.
Rusija kao hipersonična predvodnica
Rusija je nedavno otkrila da do kraja ove godine namjerava naoružati svoju ratnu mornaricu hiperzvučnim krstarećim raketama tipa 3M-22 Cirkon. Moskva je precizirala da testira sustav s fregata tipa Projekt 22350 i višenamjenskih nuklearnih podmornica tipa Projekt 885M te kako je Cirkon sposoban razviti brzinu od 7400 kilometara na sat i uništiti cilj udaljen do 1000 kilometara. Takvom sposobnošću, ističe Kremlj, Cirkon bi mogao radikalno promijeniti odnos snaga između ruske i američke ratne mornarice u korist Rusije.
Moskva je početkom 2018. godine premijerno prikazala let hipersonične rakete Kinžal, nazvane po kozačkom bodežu, koja putuje deset puta brže od brzine zvuka i ima domet od dvije tisuće kilometara. Putin je tom prilikom slavodobitno ustvrdio da Rusija posjeduje nova oružja kakva zasad nema nijedna druga zemlja u svijetu.
Kako se u utrci u naoružanju ne bi narušile ranije zauzete pozicije, hipersonične projektile počeli su razvijati i Amerikanci te Kinezi. Pentagon očekuje da bi američka hipersonična raketa AGM-183A, koju potpisuje Lockheed Martin, trebala biti gotova do rujna iduće godine, dok Kinezi tvrde da je njihov hipersonični projektil DF-17 spreman za upotrebu još od listopada 2019., kada je i javno predstavljen tijekom vojne parade u Pekingu povodom Nacionalnog dana Kine.
Istraživanja hipersoničnog oružja započinju kasnih 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je između Sjedinjenih Država i tadašnjeg Sovjetskog Saveza trajala utrka za osvajanje svemira. Amerikanci su nakon završetka Hladnog rata obustavili razvoj hipersonika, među kojima i Rockwellovog space shuttlea X-30 koji je trebao razvijati brzinu od 25 Macha, dok su Rusi, suočeni s raspadom Sovjetskog Saveza i praznom blagajnom, od takvih eksperimenata odustali još ranije.
U utrku zbog geopolitičkih previranja uskaču i drugi
Današnja hipersonična tehnologija, ističu stručnjaci, samo je nastavak onoga što je bilo poznato prije tridesetak i više godina, kada stručnjaci nisu mogli iznaći pogodna aerodinamična rješenja kojima bi se smanjilo strujanje zraka koje je proizvodilo turbulencije zaslužne za odustajanje od ambicioznih projekata. Još uvijek su problematična i trenja jer izazivaju temperaturu veću od 3000 Celzijevih stupnjeva, a koja stvara oblak čestica što onemogućavaju komunikaciju između lansirne rampe i samog projektila.
Suvremeni hipersonični projektili danas se pojavljuju u obliku hipersoničnih jedrilica koje se kreću proizvoljno kako bi svojom nepredvidljivom putanjom zavarale radare te u obliku krstareće rakete čija brzina i niska visina leta onemogućuju pravovremenu reakciju protivničkog protuzračnog sustava.
Otprije usvojena saznanja o hiperbalistici i dostupna moguća rješenja za problematične superbrzine nagnali su i ostale velesile poput Indije i Australije da same ili u partnerstvu sa saveznicama slijede hipersonične trendove u naoružanju. Indija još uvijek testira hipersoničnu taktičku raketu Shaurya, pohranjenu u kompozitne silose, što olakšava dugo skladištenje bez održavanja, dok Australija tek testira sedam zračnih tunela za ispitivanje vlastitog hipersonika čija bi brzina trebala iznositi 30 Macha. Obje države uskočile su u utrku zbog svojih geopolitičkih pozicija - Indija zbog blizine Pakistana i Kine, od koje pak strahuje Australija u pacifičkim previranjima.
S obzirom na uvijek aktualna strateška previranja, nije isključeno to da se u utakmicu uključe Izrael te Francuska i Velika Britanija, jer otprije imaju bogatu povijest istraživanja i razvoja novih oružja. Stručnjaci se slažu kako je malo vjerojatno da će razvoj hipersonične tehnologije ostati na velikoj trojici, čime je zajamčena budućnost superbrzog i neuhvatljivog oružja.
