NOVA REGULACIJA NA POMOLU

Veteranka socijalne skrbi u tri poteza eliminirala bi ključne rizike u domovima za starije i nemoćne

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 14.01.2020 22:05
  • Objavljeno 14.01.2020 u 22:05
Štefica Karačić / Požar u Andraševcu / Zagorje.com

Štefica Karačić / Požar u Andraševcu / Zagorje.com

Izvor: Zagorje.com / Autor: Borna Filić

Srijeda će u Krapinsko-zagorskoj županiji biti dan žalosti zbog tragične pogibije šestero štićenika doma za starije i nemoćne osobe 'Zelena oaza' u Andraševcu. U iščekivanju nalaza kriminalističke istrage o uzrocima kobnoga subotnjeg požara, župan Željko Kolar otkrio je da će za nekoliko dana dugo iščekivane izmjene Zakona o socijalnoj skrbi konačno stići u Sabor. Dio najavljenih izmjena za tportal komentira Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika (HUSR) i ravnateljica Doma za starije osobe Centar u Klaićevoj ulici u Zagrebu

Kao veteranka hrvatske socijalne skrbi, Štefica Karačić bila je i šefica inspekcije koja je lani provela stručni nadzor nad zadarskim Centrom za socijalnu skrb nakon što je otac na Pagu bacio djecu s prvog kata kuće. Tada je, među ostalim, izjavila da tako težak slučaj nije vidjela u svojih 40-ak godina karijere, s tim da je dobar dio radnog vijeka provela u zaštiti mentalnog zdravlja. U mandatu ministrice Nade Murganić imenovana je članicom Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi.

Po pitanju domova za starije osobe, upozorava na to da su pojedini vlasnici obiteljskih domova usmjereni isključivo na profit i da njihov rad svakako treba bolje regulirati.

'Predložili smo da se izjednače kriteriji i uvjeti. Primjerice, sve što vrijedi za moj dom u Klaićevoj treba vrijediti i za svakog drugog pružatelja institucijske skrbi za osobe treće dobi u Hrvatskoj', napominje Karačić.

Hrvatska udruga socijalnih radnika predložila je i da se smještaj u županijskim domovima, kao javnim ustanovama, regulira u skladu s temeljnim načelima socijalne skrbi - kriteriji, dostupnost, cenzus - koja obvezuju na stvaranje uvjeta za ravnopravan položaj svih korisnika. U svakom slučaju, područje zaštite starijih osoba osoba u Hrvatskoj postaje sve izazovnije ne samo zato što stanovništvo stari, pa su i potrebe sve veće, već i zbog činjenice da dugovječnost nosi nove potrebe osoba treće životne dobi.

'Sve više nam treba institucijska skrb u dubokoj starosti, kad velika većina tih osoba gubi funkcionalnu sposobnost i postaje ovisna o tuđoj pomoći i njezi. Ako nemaju krugove socijalne podrške, od obitelji nadalje, institucionalizacija tih osoba je najzdravije, najlogičnije i najbolje rješenje. Međutim, Hrvatska nažalost nema dovoljno kapaciteta da na te potrebe odgovori, čak ni sada, a očekujemo da će u budućnosti te potrebe biti i veće', napominje Štefica Karačić.

Manjkavosti u sustavu vezane su upravo uz neujednačenost kriterija djelovanja pružatelja usluga, pogotovo u nedovoljnoj regulaciji privatne djelatnosti u odnosu na zadane standarde rada koji vrijede za državne i decentralizirane domove. Također, nisu ni svi korisnici stavljeni u isti položaj, a valja imati na umu da se u privatnoj sferi otvara više mogućnosti za povredu propisa i prava osoba starije životne dobi.

  • +6
  • +3

Požar u Andraševcu

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Puhovski / CROPIX

'Ne radi se samo ujednačavanju tehničkih uvjeta koje pružatelj usluga mora ispuniti da bi se bavio tom djelatnošću, nego i obvezi zapošljavanja stručnjaka i drugih djelatnika različitih profila, koji uvelike pridonose kvaliteti usluge. Treće, potrebno je ujednačiti pristup u segmentu kontrole, praćenja i nadzora, dakle svega što je usmjereno na sigurnost korisnika u privatnom sektoru', nabraja Karačić.

Prošle godine 218 nadzora

U okviru radne skupine, HUSR je predlagao da obiteljske domove u sadašnjem obliku obavezno treba ugasiti – uz mogućnost da se u zadanom roku od, primjerice, godinu dana, registriraju kao privatne ustanove socijalne skrbi za odrasle osobe prema utvrđenim kriterijima i standardima za pružanje socijalnih usluga. Međutim, alternativa za smještaj osoba koje su trenutno u obiteljskim domovima ne postoji, pa se takvo rješenje zasigurno neće naći u novom zakonskom rješenju.

'Ovo je prilika da se čuje glas struke vezano uz uočene propuste i da se pooštre kriteriji, odnosno uvjeti za rad privatnih pružatelja skrbi za osobe treće životne dobi. Činjenica je da su prošle godine inspektori na razini resornog Ministarstva za demografiju proveli 218 nadzora, od čega je 164 provedeno u ustanovama i obiteljskim domovima za starije osobe. Dakle, ipak je Ministarstvo, uz svoje ograničene inspekcijske kapacitete, imalo sluha da je to teren koji treba jače kontrolirati', napominje Karačić.

  • +11
  • +8

Štefica Karačić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Nova regulativa u području smještaja starijih osoba neće u većoj mjeri zahvatiti državne ustanove, već ponajprije one privatne, osobito obiteljske domove, i to po pitanju uvjeta smještaja i stručne podrške, ali prije svega kontrole i nadzora.

Trenutno svatko sa srednjom stručnom spremom može kao obrtnik otvoriti obiteljski dom za starije i nemoćne osobe ako raspolaže potrebnim prostornim kapacitetima za brigu o određenom broju korisnika. Vlasnici također imaju mogućnost uputiti zahtjev Ministarstvu da ih se uvrsti u mrežu pružatelja usluga, što znači da će sklopiti ugovor s definiranom cijenom usluge i uz redoviti nadzor poslovanja. Velika većina privatnika ipak radije ostaje izvan mreže i slobodno formira cijene na tržištu.

Vlasnike na edukaciju, županije u kontrolu

S novim zakonom trebali bi se postrožiti kriteriji na način da će se podzakonskim aktima definirati priprema vlasnika za obavljanje tog posla. Drugim riječima, uvodi se edukacija, svojevrsni pripremni trening, kako bi se dobio uvid u regulativu i potrebe određene korisničke skupine.

'Svi smo mi zapravo neformalni stručnjaci za pomoć starijima, jer njegujemo svoje roditelje, ali ako će to nekome biti profesija, on treba biti podvrgnut određenim provjerama kompetencija i kontroli. Mi predlažemo da onaj tko izdaje dozvolu, a to su županije, provodi i nadzor poslovanja. To bi bilo puno efikasnije', kaže Karačić, dodajući da županije imaju službe za socijalnu zaštitu na području svoje nadležnosti.

Iako županije izdaju rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima za domove, zasad je za inspekcijski nadzor više od 700 takvih ustanova na području cijele Hrvatske zaduženo Ministarstvo za demografiju, s nekolicinom svojih inspektora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!