Umro doajen hrvatskog novinarstva

Božidar Novak, naš dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik, dugogodišnji novinar, urednik, direktor, feljtonist, publicist i antifašistički borac umro jučer poslijepodne u bolnici u Zagrebu, u 89. godini života, izvijestilo je Hrvatsko novinarsko društvo

Novak je objavio sljedeća djela:

Suvremeno novinarstvo (urednik, 1964.), Ratni Vjesnik I. i II. (suautor Vlado Stopar, 1970. – 1971.), Pregled povijesti novinstva Hrvatske 1771. – 1995. u: Almanahu hrvatskoga tiskarstva, nakladništva i novinstva, Horizont press, 1997., Doprinos medija Hrvatskom proljeću, HAZU, 1997., Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću (Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.) Napisao je i objavio pedesetak radova iz povijesti novinarstva i o problematici novinarstva, zaštiti i promicanju slobode medija. Jedan je od glavnih autora monografije objavljene o stotoj obljetnici HND-a (HND - prvo stoljeće, PressData, Medijska agencija HND-a, Zagreb, 2010.).

Božidar Novak rođen je u Hvaru 18. svibnja 1925. Gimnaziju je završio u Splitu i Zagrebu. Višu političku školu (novinarsko-diplomatski smjer) završio u Beogradu 1946/1947. Studirao je pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Novinarstvo je studirao u Salzburgu (seminar američkih studija) i usavršavao se na studijskim putovanjima u Engleskoj, SAD-u, Austriji, Italiji, Čehoslovačkoj, SSSR-u i Japanu.

Novinarsku karijeru započeo je u svibnju 1945. u Slobodnoj Dalmaciji u Splitu. Pisao je vijesti, izvješća, komentare, vanjskopolitičke izvještaje i putopise. Bio je glavni i odgovorni urednik Slobodne Dalmacije (svibanj 1945. - lipanj 1949.), unutarnjopolitički urednik Novinske agencije Jugopress i Vjesnika te od 1955. do 1963. glavni urednik Vjesnika, a od 1963. do kraja 1971. direktor Novinsko-izdavačkog poduzeća Vjesnik. U dva je mandata bio predsjednik Društva novinara Hrvatske i Saveza novinara Jugoslavije te saborski zastupnik od 1966. do 1969. Kao jednoj od vodećih ličnosti Hrvatskog proljeća, zabranjen mu je svaki novinarski i javni rad, što je potrajalo sve do 1990. Otada je aktivan u HND-u, suosnivač je udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda (Građanske inicijative za slobodu javne riječi, HHO-a i dr.).

Od 1990., javlja se u Danasu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Vjesniku, Večernjem listu, Feral Tribuneu, Dalmatinskim novinama i Jutarnjem listu. Surađivao je u Novinaru, Medijskim istraživanjima, Hrvatskoj reviji. Bio je stalni suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, surađivao s Međunarodnim centrom za izobrazbu novinara, predavao je na Masterclass studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti.

Dobitnik je HND-ovih novinarskih priznanja, nagrada i nagrade za životno djelo Otokar Keršovani.