Dok Europu pogađa snažan toplinski val, rashlađivanje tijela više nije samo pitanje ugode nego i zdravlja. Budući da se mnogi oslanjaju na ventilatore umjesto na klimatizacijske uređaje, važno je znati da u određenim uvjetima oni mogu imati suprotan učinak – umjesto da hlade, mogu dodatno zagrijavati tijelo
No gdje je ta granica?
Britanske zdravstvene vlasti upozoravaju da ventilatori pri temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva možda više neće sprječavati zdravstvene tegobe povezane s vrućinom, a Svjetska zdravstvena organizacija navodi granicu od oko 40 stupnjeva. Pojedina istraživanja upućuju na niže ili više vrijednosti, no stručnjaci ističu da ne postoji jedinstven odgovor za to jer na učinak ventilatora utječe više čimbenika, piše New Scientist.
Jedan od najvažnijih je dob. Kako starimo, organizam se slabije hladi znojenjem pa ventilator za starije osobe može prestati biti koristan pri nižim temperaturama nego za one mlađe. Taj se učinak može ublažiti prskanjem tijela vodom ili nošenjem navlažene odjeće.
vezane vijesti
Kad ventilator prestaje biti koristan?
Temperatura kože u hladu najčešće se kreće između 35 i 37 Celzijevih stupnjeva. Ako je zrak hladniji od kože, tijelo se hladi, a ako je topliji, preuzima toplinu iz okoline. Ventilator samo ubrzava taj prijenos topline, zbog čega se nekoć smatralo da prestaje biti koristan iznad 35 stupnjeva. No, kako objašnjava George Havenith sa Sveučilišta Loughborough, pritom se zanemaruje učinak isparavanja znoja.
Isparavanje odvodi veliku količinu topline s kože, ali njegov učinak ovisi o vlažnosti zraka. Ako je zrak vrlo suh, znoj isparava gotovo trenutačno pa ventilator više ne može pojačati hlađenje, već samo ubrzava prijenos topline prema tijelu. Primjerice, pri 45 Celzijevih stupnjeva i relativnoj vlažnosti zraka od 15 posto gotovo će sigurno dodatno zagrijavati osobu.
Porastom vlažnosti ventilator ponovno postaje učinkovit jer ubrzava isparavanje znoja. Tako pri temperaturi od 38 Celzijevih stupnjeva i relativnoj vlažnosti zraka do 60 posto još uvijek može rashlađivati tijelo, a no ako vlaga nastavi rasti, ni taj učinak više nije dovoljan.
Ulogu ima i dob osobe
Osim vlažnosti, važnu ulogu ima dob. Starenjem organizam sporije počinje proizvoditi znoj i znoji se manje, zbog čega ventilator ranije prestaje biti učinkovit za starije osobe. U takvim okolnostima korisno je nositi navlaženu odjeću ili povremeno prskati tijelo vodom jer se tako smanjuje i rizik od dehidracije.
Na učinkovitost ventilatora utječu i drugi čimbenici, poput odjeće ili prilagodbe organizma na vrućinu. Ako se tijekom toplinskog vala unutrašnjost doma zagrije iznad granice pri kojoj ventilator više ne može rashlađivati tijelo, čak ni uz dodatno rashlađivanje vodom, najbolje je potražiti hladniji prostor.
'U takvoj situaciji vjerojatno biste trebali napustiti dom i pronaći hladnije mjesto. Tada okolnosti postaju doista opasne', upozorava Havenith.
