"Danas, kada spominjemo Ratka Mladića, moramo prije svega govoriti o ljudima koji su bili žrtve – o hrvatskim obiteljima koje su izgubile svoje najmilije, o ljudima koji su odvedeni u logore, o spaljenim kućama i selima, o uništenim crkvama i o tisućama onih koji su morali napustiti svoje domove", ističe se u priopćenju udruga Hrvatskoga vijeća obrane.

Dodaje se kako hrvatske žrtve u Bosni i Hercegovini ne smiju biti zaboravljene.

”Svaka žrtva zaslužuje pravdu, a presuda Ratku Mladiću mora ostati trajna opomena da se zločini nad Hrvatima nikada ne smiju prešutjeti, relativizirati ni zaboraviti", poručuje Koordinacija udruga HVO-a u BiH.

Podsjetili su na krvavi pohod kojega je započeo u Hrvatskoj, a nastavio u Bosni i Hercegovini.

"Ratko Mladić svoje je zločine započeo pod petokrakom, kao oficir Jugoslavenske narodne armije, u zadarskom zaleđu, a potom ih nastavio u Bosni i Hercegovini, gdje su hrvatski civili bili među žrtvama sustavnih ubojstava, progona i nasilja", navodi Koordinacija.

Posebno ističu Briševo kod Prijedora, gdje je u napadu srpskih snaga 1992. ubijeno sedamdesetak Hrvata, a na području Kotor Varoši hrvatski su civili ubijani, nezakonito zatočeni i zlostavljani. Koordinacija podsjeća i na stradanje hrvatskog stanovništva u Bosanskom Šamcu, gdje je 1992. ubijeno 16 zatočenika.

U Prijedoru su hrvatski civili bili među zatočenicima logora Omarska i Keraterm, gdje su bili izloženi teškim uvjetima zatočenja, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.

Mladić je vojnu karijeru započeo kao časnik Jugoslavenske narodne armije, a tijekom rata u BiH bio je na čelu Vojske Republike Srpske.

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove pravomoćno ga je osudio na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Preminuo je u pritvoru od posljedica moždanoga udara.