Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je u emisiji Hrvatskoj radija "U mreži Prvog" kako je Vlada reagirala među prvima u Europi ograničavanjem cijena goriva, uključujući i plavi dizel ključan za poljoprivredu i ribarstvo.

- Pozivamo poljoprivrednike i ribare da ne stvaraju zalihe. Goriva ima dovoljno i nema ograničenja u isporuci, naglasio je. Najavljuje i nove mjere, uz napomenu da Hrvatska prati poteze Europske unije.

- Očekujemo stvaranje novog europskog okvira za potpore zbog poremećaja u opskrbnim pravcima. Ti poremećaji utječu i na gorivo, ali i na sve inpute u poljoprivredi, posebno mineralna gnojiva, rekao je.

Rast cijene plina ugrožava sve

Rast cijene plina izravno pogađa proizvodnju gnojiva, osobito dušičnih, što već sada dovodi do poskupljenja.

- Cijena plina ključna je za proizvodnju dušičnih gnojiva i ona direktno utječe na konačnu cijenu na tržištu, naglašava Majdak.

Ipak, situacija zasad nije kritična kao 2022. godine.

- Vjerujemo da neće doći do eskalacije kao tada, ali cijene već rastu. Petrokemija je najavila blago povećanje, istaknuo je. Pozitivna vijest za poljoprivrednike je da je opskrba stabilna.

- Isporučeno je oko 100.000 tona gnojiva krajem prošle godine, što jamči sigurnu proljetnu sjetvu. Proizvodnja nije ugrožena i može se nastaviti istim tempom, kazao je Majdak.

Profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta upozorava da je rast cijena hrane logična posljedica aktualnih kretanja.

- Sasvim je normalno očekivati povećanje cijena energenata, a to će se jasno odraziti na cijene hrane i svega ostaloga, istaknuo je.

Naglašava kako je situacija izrazito nepredvidiva.

- Nitko danas ne zna što će biti za mjesec ili dva. Vremena pred nama su dosta izazovna, naglasio je. Ipak, trenutno stanje u poljoprivredi daje određeni optimizam.

- Usjevi izgledaju relativno dobro, a gnojiva su većinom nabavljena, dodao je. No, globalni kontekst dodatno zabrinjava.

- U ovom trenutku Kina drži 70% svjetskih zaliha kukuruza, te 50% pšenice i soje. Pitanje je koliko smo mi spremni, kazao je Kisić. Kisić upozorava i na širi utjecaj krize.

- Svi smo u istom čamcu. Eskalacija globalne situacije nikome ne odgovara, pogotovo Hrvatskoj kojoj dolazi turistička sezona, poručio je.

Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore upozorava da su troškovi već značajno porasli, iako vremenski uvjeti pogoduju proizvodnji. - Imali smo odlične uvjete, dobru zimu i povoljan početak proljeća. Ali sve ostalo ide u suprotnom smjeru, rekao je. Navodi konkretne brojke.

- Plavi dizel je u mjesec dana poskupio dva puta, oko 13 lipa po litri. Na potrošnju od 50 milijuna litara to je dodatnih 6 do 7 milijuna eura troška, dodao je. Još veći problem su gnojiva.

- Cijene dušičnih gnojiva porasle su 30%. To je ogromno poskupljenje i znači desetke milijuna eura dodatnih ulaganja, kazao je. Posljedice su jasne.

- Kako nama rastu troškovi, tako će rasti i cijene naših proizvoda. To znači i više cijene za potrošače, naglasio je.  Dodaje da ni moguće europske mjere možda neće biti dovoljne. 

- Bojimo se da se ti troškovi neće moći u potpunosti kompenzirati. Nažalost, povećanje cijena je neminovno, istaknuo je.  Posebno zabrinjava stanje u proizvodnji žitarica. 

- Cijene su nam na razini od prije 20 godina. Postavlja se pitanje isplativosti proizvodnje, poručio je. 

Govoreći o samodostatnosti, Majdak ističe da Hrvatska ima solidnu poziciju u primarnoj proizvodnji. 

- U žitaricama smo samodostatni 150%, a u uljaricama i preko 250%, poručio je. No, problem je u strukturi tržišta. 

- Volumno više izvozimo nego uvozimo, ali vrijednosno više uvozimo, jer uvozimo prerađene proizvode, meso i mlijeko, istaknuo je. Naglašava potrebu jačanja stočarstva.

- Imamo 800.000 hektara oranica, koje omogućuju veći razvoj stočarske proizvodnje. Ove krize pokazuju koliko je to važno, zaključio je. 

Iako nestašica zasad ne prijeti, svi sugovornici slažu se u jednom, rast cijena teško je izbjeći. Lanac je već pokrenut: skuplji energenti, skuplja proizvodnja, skuplja hrana. Koliko će taj rast biti izražen ovisit će o globalnim kretanjima, ali jedno je sve izvjesnije, život u Hrvatskoj uskoro bi mogao postati još skuplji.