humanitarna kriza

U Srbiji oko 10.000 migranata, neophodan dodatni smještaj prije zime

  • Autor: I.Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 03.08.2022 17:10
  • Objavljeno 03.08.2022 u 17:10
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Tom Dubravec / CROPIX

Na teritoriju Srbije trenutno je oko 10.000 migranata i skoro ih je dvostruko više u odnosu na prosinac 2021. godine, a prije dolaska zime trebalo bi razmisliti o širenju raspoloživih smještajnih kapaciteta, upozorio je u srijedu dužnosnik nevladinog centra Centra za pomoć tražiteljima azila

Riječ je o oko 10.000 ljudi koji se nalaze u Srbiji, ali ih je samo oko 4000 u kampovima i prihvatilištima, a ostali su ili u privatnom smještaju ili na otvorenom, rekao je izvršni direktor Centra Radoš Ðurović agenciji Tanjug.

Najviše je Afganistanaca - oko 40 posto od ukupnog broja, među kojima je sve više mladih, jedva ili tek punoljetnih, koji bježe od talibanskog režima.

Po broju pridošlih u Srbiju slijede Sirijci, Pakistanci, te migranti iz Bangladeša, Iraka i drugih zemalja Bliskog istoka.

Đurović je agenciji Tanjug rekao da je s obzirom na povećan broj ulazaka s juga, uz vraćanje u zemlju značajnog broja ljudi na sjevernim granicama, sve veći problem krijumčarenje s kojim se teško boriti, a sve je intenzivnije.

U Srbiju svakog dana iz smjera Sjeverne Makedonije uđe više od 450 ljudi, a svakodnevno protjerivanje i do 600 ilegalnih migranata iz smjera Mađarske, Rumunjske i Hrvatske ide na ruku krijumčarima.

“Protjerivanje i novi priljev samo usmjeravaju te ljude u ruke krijumčarima, a ljudi željni da se čim prije domognu neke od zapadnih zemlaja spremni su platiti i biti eksploatirani. To je ogroman i unosan posao" za krijumčare , upozorio je Ðurović.

Jednog čovjeka, za razliku od droge i oružja koje prenesete jednom, može se krijumčariti bezbroj puta što, kako je istaknuo Đurović, krijumčarima omogućuje da "zarađuju na muci migranata, a zbog toga se u taj posao uključuju i domaći građani".

Tijekom ljeta broj izbjeglica i migranata povećan je skoro dvostruko u odnosu na kraj 2021. i često ih se sreće uz autoceste i u pograničnim područjima uz Mađarsku i Hrvatsku.

Đurović je naveo da je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 52.000 ljudi iz te zemlje ušlo u Srbiju, a od toga ih je nešto više od 10.000 ostalo i prijavilo boravak.

“To nisu male brojke, međutim, ti ljudi se ovde lako snalaze, još uvijek troše svoj novac, mogu raditi i pomažemo im da dobiju radne dozvole, da se zaposle", rekao je dodavši da neki od njih imaju poslovne ili obiteljske i prijateljske veze u Srbiji.

Ðurović je kao dobar potez pohvalio odluku Vlade Srbije da odlukom o privremenoj zaštiti omogući Ukrajincima da ne budu u “sivoj zoni”, ali da kompletan sustav "nije proveo tu odluku na učinkovit način", pa mnogi i dalje imaju problema s pristupom zdravstvenoj zaštiti, trzištu rada, uključivanju u obrazovni sustav…

Na pitanje prijeti li humanitarna kriza migrantima u Srbiji, zbog energetske krize će se produbiti dolaskom zime, Ðurović je rekao da Srbija nema dovoljno kapaciteta za sve koje Mađarska vraća sa svog teritorija i da je u kampu u Subotici samo 200-250 mjesta, a duž granice je i do 4000 ljudi.

“Moramo povećati kapacitete. Sada smo već u nekoj situaciji humanitarne krize, jer su ljudi na otvorenom, gladni, žedni, potrebna im je pomoć… U ovom uvodu u drugu polovinu godine trebamo razmišljati o širenju krize, a proširenje kapaciteta je neophodno”, upozorio je direktor beogradskog Centra za pomoć tražiteljima azila.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!