Podsjetimo, A. J. je na svojem Facebook profilu sredinom travnja objavio sadržaj koji su hrvatske službe okvalificirale kao ozbiljnu prijetnju upućenu šefu Vlade te je nesmotreni mladić uhićen nakon što je iz Austrije stigao na odmor u Hrvatsku. Određeno mu je zadržavanje u pritvoru u trajanju od 15 dana zbog opasnosti od ponavljanja djela.

Prema zakonu, za prijetnje je predviđena kazna u trajanju do tri godine, a ako je prijetnja upućena službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s poslom koji obavlja, sudac može izreći kaznu i do pet godina zatvora.

Poznati odvjetnik Miljević u razgovoru za tportal ističe kako je policija neuobičajeno brzo reagirala u slučaju mladića koji je završio u pritvoru za djelo koje se, prema njegovu mišljenju, u pravilu goni po privatnoj tužbi, rjeđe po prijedlogu Državnog odvjetništva ili službenoj dužnosti.

Miljević podsjeća na to kako je policija mladića prijavila za kazneno djelo prijetnji iz članka 139. Kaznenog zakona, i to po stavku 2. i 3. koji se progone po optužnom prijedlogu, a ne po privatnoj tužbi koje se progoni za počinjenje kaznenog djela prijetnji iz stavka 1. članka 139. Kaznenog zakona.

Progon po službenoj ili privatnoj tužbi 

Odvjetnik, naime, objašnjava kako se kazneno djelo prijetnje iz stavka 1., a koje kaže kako će se onaj koji drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Stavak 2. istog članka kaže kako će se onaj koji drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, uništiti društveni položaj ili slično, kazniti kaznom zatvora do tri godine. Stavak 3., pak, kaže kako će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina kazniti onaj tko kazneno djelo prijetnji iz stavka 1. i 2. počini prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili, pak, prema većem broju ljudi ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva.

Miljević nadalje pojašnjava kako se kazneno djelo iz stavka 1. progoni po privatnoj tužbi, a kazneno djelo iz stavka 2. po prijedlogu državnog odvjetništva, a ne po službenoj dužnosti.

'U ovom slučaju javnost je ostala zakinuta za čitav niz informacija o samom događaju, pa tako osim čitavog niza činjenica ne znamo ni sam sadržaj prijetnji. Stavak 2. zakona po kojem je pritvoren mladić opisuje ozbiljnije prijetnje, no on se progoni po optužnom prijedlogu, a ne po službenoj dužnosti. Stoga me čudi kako su organi hitno reagirali, jer mislim kako država baš i nema toliko resursa da bi tako promptno reagirala na takve i slične prijetnje. Stavak 3. članka 139. opisuje najozbiljnije i najkritičnije prijetnje, no javnosti nisu podastrijete pojedinosti tih prijetnje, pa stoga ne možemo ocijeniti koliko su one bile ozbiljne', smatra Miljević, koji dodaje kako su takve i slične prijetnje na društvenim mrežama svojevrsna siva zona u pravosuđu te kako se takve prijetnje mogu različito tumačiti.

U Kaznenom zakonu RH, ističe Miljević, postoji poseban članak kojim se kažnjava onaj tko Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju te kako se taj članak odnosi i na premijera kao jednu od institucija države. Miljević, također, napominje kako postoji i članak koji se odnosi na nametljivo ponašanje, a koji bi se mogao primijeniti na ponašanje mladića koji je putem društvenih mreža uputio prijetnje.

Pored toga, pravni stručnjak ističe kako ne znamo je li mladić uputio prijetnje ili izrazio svoj stav na osobnom profilu, javnoj grupi ili zatvorenoj grupi na Facebooku, čime se znatno smanjuje mogućnost da veći broj ljudi zabilježi tu prijetnju.

'Policija se u slučaju Kosor nije žurila'

Govoreći o prijetnjama i njihovim kvalifikacijama, Miljević je otkrio kako je zastupao bivšu premijerku Jadranku Kosor zbog prijetnji koje joj je izravno uputio hrvatski branitelj koji je kasnije pravomoćno osuđen. Policija tom prilikom, ističe Miljević, nije postupila toliko hitno kao u slučaju aktualnog premijera te je postupak vođen po prijedlogu, ali za kazneno djelo nametljivog ponašanja, za koje Miljević smatra kako pravno primjerenije opisuje ono što se 'gura' pod prijetnje.       

'U ovom konkretnom slučaju vezanom uz premijera država je reagirala začuđujuće hitno  s drastičnom mjerom pritvora, no, ponavljam, ostali smo bez objašnjenja tko, što, kada, gdje, zašto i kako, pa je automatski tim teže ocijeniti čitavi slučaj', zaključuje Miljević