kraj jedne ere

U Kazahstanu referendum kojim se želi okrenuti stranica nakon Nazarbajeva

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 05.06.2022 19:33
  • Objavljeno 05.06.2022 u 19:33
Nursultan Nazarbajev

Nursultan Nazarbajev

Izvor: EPA / Autor: ALEXEY NIKOLSKY / SPUTNIK / KREM

Kazahstan je u nedjelju na referendumu glasao o ustavnim promjenama kojima bi se trebala završiti era bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva i njegovog klana, koji su na čelu države bili 30 godina, ali čija je moć poljuljana u nedavnim neredima.

Više od 68 posto glasača izašlo je na referendum do 16,00 po GMT-u, objavilo je Središnje izborno povjerenstvo, što je daleko iznad traženih 50 posto. Rezultati se očekuju u ponedjeljak, objavio je Reuters.

Najveća bivša sovjetska republika srednje Azije, bogata mineralima i ugljikovodikom, bila je u siječnju poprište nasilja u kojem je poginulo 230 ljudi.

Ti neredi, najsmrtonosniji od proglašenja neovisnosti 1991., uslijedili su nakon mirnih prosvjeda protiv podizanja cijena goriva, ali su se pretvorili u sukobe snaga reda i civila.

Prije nereda aktualni predsjednik Kasim-Džomart Tokajev (69) bio je smatran poslušnikom Nursultana Nazarbajeva (81), predsjednika koji je podnio ostavku 2019., zadržavši ipak veliku moć iz sjene.

Ali siječanjski nemiri bili su prekretnica, a Tokajev je očito profitirao iz krize obuzdavši utjecaj svog prethodnika i izbacivši neke njegove rođake iz vlasti.

Predsjednik Tokajev referendum je promovirao kao korak prema liberalizaciji te srednjoazijske zemlje, iako će ključne poluge vlasti i dalje biti u njegovim rukama.

Reforma bi mu trebala dati kapital potreban za drugi mandat, ovaj puta bez potpore Nursultana Nazarbajeva.

Ustavni referendum trebao bi izmijeniti oko trećine članaka kazahstanskog ustava, prije svega oduzeti Nazarbajevu titulu “elbaši”, poglavara nacije, što je status koji mu daje značajan autoritet. 

Po Tojakevu, cilj reformi je ukinuti sadašnji "superpredsjednički" režim, dugo obilježen kultom ličnosti bivšeg predsjednika i pretvoriti ga u predsjednički sustav s jakim parlamentom.

Predsjednik države će ipak zadržati ovlasti imenovanja sudaca i regionalnih guvernera te raspuštanja parlamenta.

Jedan od amandmana predviđa da rodbina čelnika ne može imati visoke funkcije, što je mjera evidentno usmjerena na obitelj Nazarbajev.

Iako kritičari kažu da su reforme kozmetičke, one su ipak signal preokreta od desetljećima dugog trenda jačanja predsjedničkih ovlasti.

"Polažemo temelje Druge Republike", rekao je Tokajev uoči referenduma.

Uzroci siječanjskih nereda i dalje su donekle nejasni. Nasilje je devastiralo središte Almatyja, ali je Nur-Sultan, bivša Astana koja je 2018. preimenovana u čast Nazarbajeva, pošteđena.

Tokajev je optužio "teroriste" da su željeli preuzeti vlast, ali smatra se i da je možda bila riječ o borbi za vlast. Nakon krize, Tojakev je javno kritizirao Nazarbajeva, optuživši ga da štiti bogate. 

Od siječnja, Nursultan Nazarbajev gotovo da se nije pojavio u javnosti. U ponedjeljak je dao intervju u kojem je pozvao da se glasa za reforme.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!