OBJAVLJENI REZULTATI POPISA

U Hrvatskoj više žena, prosječno smo stari 41,7 godina

17.12.2012 u 12:24

Bionic
Reading

Nakon više od godinu i pol od održavanja Popisa stanovništva, Državni zavod za statistiku objavio je rezultate koji se odnose na broj stanovnika prema spolu, dobi, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinjem jeziku

Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj u odnosu na 2001. smanjen je za 152.571. Naime 2001. u Hrvatskoj je živjelo 4.437.460 stanovnika, a deset godina kasnije 4.284.889 stanovnika

Slovenci najstariji, Romi najmlađi

Prema narodnosti prosječno najstariji stanovnici Hrvatske su Slovenci sa59,7 godina, a najmlađi su Romi 21,9 i Albanci sa 32,4 godine. Hrvati suprosječno stari 41 godinu, Srbi 53,1, Bošnjaci 41,8, a Talijani50,3.

Ukupno je 2.218.554 žena i 2.066.335 muškaraca. Prosječna starost je 39,9, a žena 43,4 godine, a u 2001. prosječna starost muškaraca bila 37,5 godina, a žena 41 godinu.

Gledano po narodnosti, Hrvata je 3.874.321 (2001. godine 3,9 milijuna).

Srbi su i dalje najveća nacionalna manjina, ima ih 186.633 u odnosu na 2001. kada ih je bilo 201.631. Bošnjaci su na trećem čiji je broj u deset godina porastao sa 20.755 na 31.479

Broj katolika pao je za nešto više od 200 tisuća sa 3.903.551 u 2001. na 3.697.143  u 2011. godini. Broj pravoslavaca je pao sa 195.969 na 190.143.

Broj muslimana porastao je sa 56.777 na 62.977. Raste i broj onih koji se izjašnjavaju kao ateisti i to sa 98.376 2001. na 163.375.

Broj agnostika narastao je sa 1.547 na 32.518, tj. sa 0,03 na 0,76 posto.

Godine 2001. 4.265.081 stanovnika reklo je kako im je hrvatski materinji jezik, a u novom popisu 4.096.305 onih kojima je hrvatski materinji.

Popis stanovništva održan je u travnju 2011., a prvi rezultati o broju stanovnika objavljeni su u lipnju prošle godine. Obradu dobivenih rezultata pratio je niz poteškoća. Rezultati su kasnili jer, kako je rekao ravnatelj DZS Ivan Kovač, nisu dobili sredstva za angažiranje 400 dodatnih osoba za obradu.

Svi podaci ni danas nisu objavljeni. Tako još nismo doznali ništa o obrazovnoj strukturi stanovništva, sastavu obitelji, podatke o invaliditetu, opremljenosti kućanstava...

Zaposlenicima DZS-a u listopadu su uvedene i treće smjene kako bi rezultati bili objavljeni u prosincu, kako je Kovač ranije najavio. Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova - najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji koštalo je gotovo 175 milijuna kuna što je 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001. godine.