Oko IDS-a se formira nova platforma, a nakon izbora žele biti ključan jezičac za buduću vlast, piše u četvrtak Jutarnji list
U Hrvatskoj se stvara novi politički blok koji na europarlamentarnim izborima 2024. godine planira dobiti najmanje jednog zastupnika u Europskom parlamentu, a nakon idućih izbora za hrvatski Sabor cilj mu je postati jezičac na vagi, odnosno politička opcija koja će u Saboru imati najmanje devet zastupnika i definirati iduću vladu.
vezane vijesti
-
![Zaiskrilo oko najnovije afere u Istri: '20 godina IDS-ove vlasti u Vodnjanu dovelo je do apsolutne korupcije']()
Zaiskrilo oko najnovije afere u Istri: '20 godina IDS-ove vlasti u Vodnjanu dovelo je do apsolutne korupcije'
-
![IDS-ov zastupnik: 'Državni odvjetnici ne moraju podnositi imovinsku karticu po završetku dužnosti. Kako se time povećava povjerenje u pravosuđe?']()
IDS-ov zastupnik: 'Državni odvjetnici ne moraju podnositi imovinsku karticu po završetku dužnosti. Kako se time povećava povjerenje u pravosuđe?'
-
![Pastrovicchio o uhićenjima bivših djelatnika gradske uprave u Vodnjanu: Akcija Uskoka pokazatelj zamršene situacije]()
Pastrovicchio o uhićenjima bivših djelatnika gradske uprave u Vodnjanu: Akcija Uskoka pokazatelj zamršene situacije
Na djelu je okrupnjavanje liberalnog bloka čiju okosnicu čine IDS, HSLS i Fokus, a moguće je da će im se pridružiti HNS, Centar i Glas te neki nezavisni političari. Proces je počeo krajem 2021., a ozbiljnost mu daje logistička i financijska podrška Saveza liberala i demokrata za Europu (engl. Alliance of Liberals and Democrats for Europe - ALDE).
SDP je nedavno dao mandat svojem predsjedniku Peđi Grbinu za razgovor s Možemo! i manjim liberalnim strankama o eventualnim predizbornim koalicijama, no čini se da su debelo zakasnili jer je ova grupacija, kako se može čuti od nekoliko osoba koje joj pripadaju, trenutno sklonija HDZ-u.
Za to su dva razloga. Jedan je što je HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića postao umjerena desna stranka koja ne gazi ljudska prava i slobode, a drugi što u Grbinu ne vide lidera koji bi mogao ozbiljnije motivirati birače. Ipak, ne isključuju mogućnost suradnje s lijevom političkom opcijom.
Priča o okrupnjavanju liberalnih stranaka počela je lani u listopadu kada im se obratio predsjednik nizozemskih liberala VVD-a (Narodna stranka za slobodu i demokraciju) Onno Hoes i donio istraživanje koje pokazuje da svaka od spomenutih stranaka bilježi podršku od 1 do 2 posto birača, a da bi zajedno mogle imati podršku do 9 posto.
"Nizozemac nam je rekao ono što i sami znamo, ali nas je ipak potaknuo da počnemo razgovore", kaže jedan od aktera ove inicijative i navodi da su od ALDE-a, koji želi ojačati poziciju u Europskom parlamentu, ali i pomoći liberalnim strankama u zemljama članicama, dobili snažan vjetar u leđa.
U travnju su dobili rezultate novog istraživanja prema kojemu stoje malo bolje, posebno Centar Ivice Puljka. No, opet se pokazalo da nijedna od liberalnih stranaka sama ne može polučiti nikakav značajniji uspjeh, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
