SIGURNOST U PROMETU

U Hrvatskoj na cestama poginulo ljudi koliko i u ratu

18.11.2016 u 16:38

Bionic
Reading

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća bit će u nedjelju obilježen širom svijeta, uključujući i Hrvatsku koja se po sigurnosti cestovnog prometa između 28 europskih zemalja nalazi na začelju

Obilježavanje dana sjećanja u Hrvatskoj, pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, organizira udruga Sigurnost u prometu, kojoj su se kao partneri pridružili Fakultet prometnih znanosti i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Kao i prethodnih godina, ponovno ćemo se treće nedjelje u studenom sjetiti žrtava u prometu i pridružiti se njihovih obiteljima i prijateljima na ovogodišnjem Svjetskom danu sjećanja na žrtve u cestovnom prometu, najavio je na konferenciji za novinare tajnik udruge Davor Lisicin.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje na cestama diljem svijeta pogiba 1,25 milijuna ljudi, a svakih šest sekundi netko pogine ili postane trajni invalid. Također, više od 20 milijuna ljudi biva teže ili lakše ozlijeđeno.

Velika smrtnost mladih

Posebno zabrinjava, rekao je Lisicin, što je pogibija u cestovnom prometu glavni uzrok smrtnosti mladih od 15 do 29 godina.Kad je riječ o Hrvatskoj, lani je na cestama poginulo 348 ljudi, što je lošiji rezultat u odnosu na niz godina u kojima su ostvareni pozitivni trendovi.

Od 2006. do 2015. na hrvatskim je cestama poginulo 4706 osoba, teško ih je ozlijeđeno 34.574, a lakše 154.720. Ti MUP-ovi podaci dovoljno govore o neprihvatljivim razmjerima stradavanja.

‘To nisu samo obiteljske tragedije, već je to i ozbiljna društvena šteta’, rekao je Lisicin dodavši da se u Europi barata s podatkom po kojem šteta od prometnih nesreća iznosi čak do dva posto BDP-a. Istraživanje je provodio i zagrebački Fakultet prometnih znanosti, a pokazalo se da godišnja razina štete od prometnih nesreća iznosi čak pet milijardi kuna.

Lisicin kaže kako se najčešće kod nekih prijedloga kao prepreka spominje nedostatak novca, ali se zaboravlja kako se zbog nastalih nesreća troši značajan novac. U udruzi stoga smatraju da bi se preusmjeravanjem dijela novca u prometnu preventivu mogle ostvariti značajne uštede na šteti koju društvo plaća kroz saniranje posljedica i gubitak mladeži.

Europa želi vozače, vozila i ceste s pet zvjezdica

Vještačenja vozila koja su sudjelovala u nesrećama s poginulim osobama pokazalo je da se gotovo svako drugo vozilo, ili 48 posto, bilo tehnički neispravno. To pokazuje da za nesreće nije kriv samo ljudski faktor, već značajni utjecaj imaju stanje vozila i cestovne infrastrukture.

Strategija EU-a stoga želi imati vozače, vozila i ceste s pet zvjezdica kako bi prometne nesreće prošle bez poginulih osoba. ‘Nesreća će uvijek biti, ali je cilj da ne bude smrtno stradalih osoba’, kaže Lisicin.

Neke države, poput skandinavskih zemalja i Velike Britanije, već su se približile tom cilju pa bilježe manje od 30 poginulih na 100.000 stanovnika. U Hrvatskoj su lani na 100.000 stanovnika poginule 82 osobe, pa se naša zemlja našla treća odozdo na listi od 28 zemalja EU-a.

Europski prosjek od 52 poginule osobe na 100.000 stanovnika pokazuje gdje se Hrvatska nalazi i koliko još ima prostora za djelovanje.

U Hrvatskoj izjednačen broj stradalih u ratu i prometu

Predstavnik MUP-a Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije upozorio je kako je u Hrvatskoj od 1991., odnosno 25 godina od pada Vukovar i osamostaljenja zemlje, do jučer poginulo 14.988 ljudi, dok ih je 477.000 ozlijeđeno.

Za usporedbu, u Domovinskom ratu s hrvatske je strane stradalo oko 15.000 ljudi. To je podatak nad kojim bi se svi trebali zamisliti, rekao je Huljak.

Obilježavanje svjetskog Dana sjećanja na žrtve prometnih nesreća prva je započela Velika Britanija 1993., dok se u Hrvatskoj obilježava od 2007. Ovogodišnji dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća održava se na temu ‘Vitalne akcije poslije prometne nesreće: medicinska pomoć, istraga, pravda’.

U sklopu obilježavanja tog dana u Hrvatskoj će delegacija udruge Sigurnost u prometu i izaslanik predsjednice u nedjelju položiti vijenac kod velikog križa na gradskom groblju Mirogoj, uz prigodno obraćanje nazočnih predstavnika, paljenje svijeća i minutu šutnje, dok će u Mariji Bistrici biti održana misa zadušnica za sve stradale u prometu.

Udruga je pozvala građane da u nedjelju između 18 i 20 sati zapale svijeću u znak sjećanja na sve žrtve u cestovnom prometu.