Dok se Izrael pripremao na, kako je rekao jedan od visokih izraelskih dužnosnika, 'snažan odgovor' Iranu, Trump je zatražio da odustanu od toga. Prije nego što je razgovarao s Netanyahuom, američki predsjednik preko novinara Baraka Ravida poručio je da Izrael ne bi smio uzvratiti.

'Odmah ću nazvati Bibija i reći mu da ne uzvraća. Izrael je izveo napad, Iran je odgovorio. Ne treba nam još jedna runda', rekao je Trump.

Iako odbacuje tvrdnje da ga je Netanyahu uvukao u rat protiv Irana, američki predsjednik posljednjih tjedana sve otvorenije pokazuje da želi što prije završiti sukob, čak i bez ostvarenja svih američko-izraelskih ciljeva, piše Times of Israel. I dalje tvrdi da želi sporazum koji će spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje, no nacrti dokumenata koji su procurili u javnost ne nude takva jamstva. Pritom mu je važan i nesmetan promet kroz Hormuški tjesnac i posljedično smirivanje poremećaja na energetskim tržištima.

Čak i dok su iranske rakete padale na sjever Izraela, Trump je tvrdio da je dogovor s Teheranom vrlo blizu. 'Rekao bih da će sporazum biti potpisan u ponedjeljak, utorak ili srijedu sljedećeg tjedna', izjavio je.

Netanyahu između dvije loše opcije

Trumpov zahtjev stavlja Netanyahua pred gotovo nemoguć izbor: može poslušati Washington i odustati od odgovora, riskirajući slabljenje izraelskog odvraćanja i političku štetu uoči izbora, ili ignorirati Trumpa i krenuti u novu eskalaciju s Iranom, u kojoj bi se Izrael mogao naći bez pune američke potpore.

Prema prvim informacijama o razgovoru dvojice čelnika, koje je objavio Ravid, Netanyahu nije uspio promijeniti Trumpov stav.

Bivši izraelski veleposlanik u SAD-u Michael Oren nagađa da je izraelski premijer možda pokušao dobiti američku podršku za prikrivenu operaciju protiv Irana ili neku konkretnu kompenzaciju za suzdržanost, poput pristupa bombarderima B-2 koji mogu gađati duboko ukopana iranska nuklearna postrojenja. Također je moguće da je pokušao uvjeriti Trumpa da odustane od sporazuma koji Izrael smatra previše popustljivim prema Teheranu.

No izgledi za takav rasplet čine se malima. Netanyahu je razgovarao s američkim predsjednikom kojemu domaće političke okolnosti ne ostavljaju prostor za novu eskalaciju i koji je, prema svemu sudeći, odlučan izbjeći širenje sukoba.

Hoće li Iran otići korak predaleko?

Sada je ključno pitanje osjeća li se iranski režim dovoljno sigurnim da precijeni svoju poziciju i izazove Trumpa, iako on otvoreno želi postići nagodbu. Može li Teheran svojim potezima toliko frustrirati američkog predsjednika da ga natjera na obnovu vojne kampanje protiv Irana?

Dosadašnje iskustvo sugerira da Islamska Republika vjerojatno neće napraviti takvu pogrešku pa bi se Trump mogao naći u ulozi predsjednika koji nastoji postići dogovor s režimom kojem ne vjeruje, a Izrael ostati između američkog pritiska i svojih sigurnosnih interesa.

U intervjuu za Financial Times Trump je rekao da bi, ako pregovori propadnu, mogao posegnuti za novom vojnom akcijom ili nastaviti sadašnju blokadu Irana. No u jednom je bio potpuno jasan: Netanyahu će morati prihvatiti svaki sporazum koji Washington postigne s Teheranom.

'Neće imati izbora', rekao je Trump, ističući: 'Ja donosim odluke. Ja donosim sve odluke.' Autor teksta zaključuje da to možda vrijedi za Izrael, ali ne nužno i za Iran.