Dvodnevni ili dvotjedni predah – kako ga je najavio američki predsjednik Donald Trump – može postati trajniji samo ako pregovori između Washingtona i Teherana, planirani za ovaj vikend u Pakistanu, donesu konkretan napredak. No ni njihovo održavanje nije sigurno, jer Iran prijeti bojkotom.

Prvi kamen spoticanja: Libanon

Jedan od ključnih problema je situacija u Libanonu. Izrael tvrdi da se primirje ne odnosi na to područje te je pokrenuo intenzivnu zračnu kampanju na Bejrut, u kojoj su poginule stotine ljudi, uključujući velik broj civila i djece, piše Sky News u analizi.

Prema pojedinim izvješćima, izvorni dogovor o primirju – koji je posredovan uz pomoć Pakistana – uključivao je i Libanon. Međutim, navodno je Trump promijenio stav nakon razgovora s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Teheran sada tvrdi da neće sudjelovati u pregovorima dok se ne poštuju izvorni uvjeti i dok Izrael ne zaustavi napade. Iranske vlasti pritom ne žele riskirati optužbe da su izdale Hezbolah, koji je pod izraelskim udarima.

Hormuški tjesnac kao drugi problem

Drugi veliki izazov odnosi se na Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.

Prema dogovoru o primirju, tjesnac bi trebao biti otvoren za međunarodni promet, no to zasad nije slučaj. Iran pokazuje kontrolu nad ovim ključnim prolazom, što dodatno komplicira situaciju.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca podiže cijene energije, potiče inflaciju i predstavlja ozbiljan politički rizik za Trumpa uoči nadolazećih izbora u SAD-u.

Trump u političkoj klopci

Američki predsjednik suočen je s teškim izborom. Mogao bi optužiti Iran za kršenje dogovora, odustati od diplomacije i ponovno posegnuti za vojnom opcijom. No, dosadašnji sukob nije uspio riješiti ključna pitanja, pa je malo vjerojatno da bi dodatna eskalacija donijela drukčiji ishod.

S druge strane, nastavak rata dodatno bi pogurao cijene nafte i produbio globalne ekonomske probleme.

Preostaje mu diplomacija, ali i ona ima svoju cijenu. Iran poručuje da će pregovori biti mogući tek ako Trump izvrši pritisak na Benjamina Netanyahua da prihvati primirje u Libanonu – što izraelski premijer zasad odlučno odbija.

Takav potez mogao bi se protumačiti kao ustupak Iranu prije nego što su pregovori uopće počeli.

Iako je rat zasad stavljen na čekanje, situacija ostaje izuzetno napeta. Trump se nalazi u svojevrsnoj političkoj klopci, dok Iran postupno povećava pritisak.

Sudbina primirja, ali i šanse za trajniji mir, sada ovise o nizu međusobno povezanih odluka – od Bejruta do Hormuškog tjesnaca.