Most je privukao, relativno gledajući, prije svega birače malih stranaka te nove birače, a u apsolutnom udjelu značajan dio u njegovom biračkom tijelu čine bivši birači Kukuriku koalicije iz 2011. godine, zaključio je sociolog Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu nakon što se na svojem blogu dohvatio analize izlaznih anketa provedenih na dan izbora na 400 biračkih mjesta na uzorku od 34.353 ispitanika
Nakon što je Most ostvario zavidan uspjeh na parlamentarnim izborima prije tjedan dana, razbuktale su se rasprave o socio-ekonomskom i političkom profilu njegovih birača kroz raspravu kome je Most uzeo više birača: SDP-u ili HDZ-u? Odgovorom na to pitanje pozabavio se i sociolog Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakultetu, koji je na svojem blogu objavio vlastitu analizu izlaznih anketa provedenih na dan izbora. Podsjetimo, izlazne ankete su provedene na 400 biračkih mjesta na uzorku od 34.353 ispitanika, a poduzorak za birače Mosta iznosio je oko 4.700 ispitanika. K tome, jedno od dodatnih pitanja koja služe za kontrolu strukture uzorka bilo je i izlazak te glasanje na izborima 2011. godine
Analizirajući sve te podatke, Bagić, inače i vanjski suradnik - glavni analitičar agencije Ipsos puls, čija su predizborna istraživanja i izlazne ankete točno predvidjeli izjednačen odnos snaga između SDP-a i HDZ-a, zaključio je da 'relativnu većinu biračkoga tijela Mosta (oko 38 posto) čine birači koji na izborima 2011. godine nisu glasali niti za HDZ, niti za Kukuriku koaliciju, nego za razne male stranke od kojih neke jesu ušle u Sabor (riječ je o laburistima, HSP-u dr. Ante Starčević, Nezavisnoj listi don Ivana Grubišića) ali većina nije.
Odmah iza se nalaze bivši birači Kukuriku koalicije, koji čine čak oko 30 posto biračkoga tijela Mosta. S druge strane, bivši birači HDZ-a čine znatno manje, tek oko 12 posto biračkoga tijela Mosta, dok jednu petinu čine novi birači, koji nisu glasali na izborima 2011. godine'. Bagić smatra da su 'ovakvi rezultati posve logični ako znamo da je Kukuriku koalicija od prošlih izbora izgubila oko jednu petinu svoje biračke baze iz 2011. godine, odnosno oko 170.000 birača, dok s druge strane HDZ vjerojatno nije izgubio ništa od oko 550.000 birača iz 2011. godine'.
Kome je i kako Most 'uzeo' birače?
Teza da je Most morao uzeti birače HDZ-u temelji se na dojmu da je HDZ imao vrlo visoku podršku birača prije pojave Mosta, a onda tijekom recentne izborene kampanje pao. Kako objašnjava Bagić, 'u javnosti je postojao dojam da je HDZ privukao značajan broj novih birača tijekom protekle tri godine, od promjena na čelu stranke te da je faktički uspio privući nezadovoljnike radom vladajućih. Takav dojam posljedica pobjede na dvojima europarlamentarnim izborima te u konačnici pobjeda na predsjedničkim izborima. Za konstrukciju dojma da je HDZ-ova koalicija uspjela povratiti povjerenje birača te privući nezadovoljnike ključnu ulogu su imali EU izbori 2013., a pogotovo 2014. godine. Naime, oba je put HDZ-ova koalicija ostvarila pobjedu, pogotovo 2014. godine. Ti rezultati su se kasnije što eksplicitno što implicitno počeli koristiti kao referenca općih odnosa snaga, iako su tada ankete pokazivale kako HDZ-ova koalicija nema podršku više od 30 posto birača (što je bio jedan od razloga napada HDZ-a na agencije za istraživanja)'.
No, rezultati tih izbora su zapravo posve pogrešno interpretirani, upozorava Bagić, naime, 'na oba kruga EU izbora izlaznost je bila ekstremno niska i njihovi rezultati nisu ništa mogli reći o raspodjeli preferencija birača koji inače izlaze na parlamentarne ili predsjedničke izbore. Oni su samo pokazivali da je HDZ-ova baza motiviranija od SDP-ove. Pa čak niti prvi krug predsjedničkih izbora nije pokazivao rast podrške birača desnom centru. Naime, Kolinda Grabar Kitarović je osvojila oko 660.000 glasova, dakle manje nego stranke koje su je podržavale 2011. Jedini rezultat koji je mogao indicirati određeni rast podrške HDZ-ovoj koaliciji (desnom centru), bio je drugi krug izbora za Predsjednika'.
Potencijal rasta raste na Mostu?
No, taj se rezultat također ne može ispravno interpretirati kao rast podrške HDZ-u i partnerima nego prije svega kao uspjeh same kandidatkinje, navodi Bagić, dodajući da 'ništa što se dogodilo od 2011. do danas nije indiciralo da je HDZ sa svojim partnerima uspio privući simpatije nekih novih birača koje su imali 2011. godine, dok su neki rezultati (ankete i prvi krug predsjedničkih izbora) ukazivali da je čak došlo do određene negativne sinergije'.
Drugo je pitanje, međutim, kako ističe Bagić, je li Most HDZ-u uzeo potencijal rasta s obzirom na to da bi se očekivalo da glavna oporbena stranka/koalicija privuče nezadovoljnike. 'No, HDZ nije niti u jednom trenutku vodio kampanju koja bi mogla privući nezadovoljnike s centra ili čak lijevog centra (gdje ih je bilo najviše) ili pak birače koji su na prošlim izborima tražili nešto novo, tako da se može zaključiti da HDZ nije niti aspirirao prema tom tipu birača. S obzirom na to da glavna oporbena stranka nije aspirirala na birače centra ili lijevog centra, taj prostor je bio 'otvoren'.'
Cijelu analizu Dragana Bagića možete pročitati OVDJE
