Prema službenim informacijama, u južnosirijskom gradu Suwayda došlo je do sukoba između lokalnih Druza i pripadnika beduinskih plemena, pri čemu je poginulo najmanje 30 osoba, a deseci su ranjeni. Sukobi su eskalirali kada su se borbama priključile islamističke frakcije bliske sirijskoj vladi, što je dodatno izazvalo strah među Druzima.

Sirijska vojska ušla je u grad, što je izazvalo pozive na međunarodnu zaštitu, a izraelski odgovor stigao je gotovo istodobno. Izrael je, kako je priopćeno iz ureda premijera Benjamina Netanyahua, pokrenuo niz zračnih udara na sirijske vladine snage, ističući kako je riječ o zaštiti “bratskog naroda” koji ima duboke povijesne i obiteljske veze s izraelskim Druzima, navodi CNN.

Sirijska vlada tvrdi da je u izraelskim napadima poginulo više civila i pripadnika sigurnosnih snaga, no konkretne brojke nisu objavljene. Ministarstvo vanjskih poslova u Damasku nazvalo je napade “očitim kršenjem suvereniteta” Sirije.

Tko su Druzi i kakvu vjeru prakticiraju?

Druzi su vjerska i etnička manjina čiji korijeni sežu u 11. stoljeće, kada se njihova vjera razvila kao ezoterična grana ismailitskog šijitskog islama, pod utjecajem filozofskih i gnostičkih učenja. Iako potječu iz islamske tradicije, većina muslimana ih danas ne smatra pripadnicima islama, a ni sami Druzi se često ne identificiraju kao muslimani u klasičnom smislu.

Njihova vjera uključuje elemente monoteizma, reinkarnacije, ezoteričnog znanja i stroge hijerarhije unutar zajednice. Vjerski tekstovi dostupni su samo uskom krugu posvećenih vjernika („uqqal“), dok većina pripadnika zajednice („juhhal“) živi u skladu s tradicionalnim moralnim normama, ali bez pristupa teološkim učenjima. Ne dopuštaju konverzije – ni u zajednicu ni iz nje – niti miješane brakove s pripadnicima drugih vjera.

Druzi su poznati po snažnoj lojalnosti unutar zajednice, velikom naglasku na obrazovanje, povjerenju u zajedničku obranu i općenitoj političkoj neutralnosti, iako su u praksi često bili prisiljeni birati strane u regionalnim sukobima.

U Siriji žive pretežno u regiji Suwayda, ali ih ima i u Libanonu, Izraelu i Jordanu. U izraelskim Golanskim visinama živi ih oko 20.000, a u samom Izraelu njih oko 130.000. U izraelskom društvu su relativno integrirani – muškarci služe vojni rok i mnogi zauzimaju visoke položaje u vojsci, policiji i sigurnosnim službama.

Podjele unutar Druza

Najnovije nasilje dodatno je produbilo unutarnje podjele unutar zajednice. Dok je jedan od duhovnih vođa Druza, Youssef Jarbou, potvrdio postizanje primirja sa sirijskom vladom, drugi ugledni vjerski lider, Hikmat al-Hijri, odbacio je svaki dogovor i pozvao svoje pristaše da nastave borbu.

Prema izvješćima, dio izraelskih Druzâ prešao je granicu kako bi pomogao sunarodnjacima u Siriji, dodatno komplicirajući sigurnosnu situaciju.

Spor između Izraela i SAD-a oko napada

Američki dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog izraelskih napada. Prema pisanju CNN-a, američka administracija zatražila je od izraelske strane da obustavi bombardiranje, no ministar obrane Izraela Israel Katz poručio je da će napadi biti pojačani ako se sirijske snage ne povuku iz Suwayde.

Istog dana, izraelske snage napale su i zgrade Ministarstva obrane te područje u blizini predsjedničke palače u Damasku.

Novi sirijski predsjednik i oprez Druza

Nakon pada režima Bashara al-Assada krajem 2024., vlast u Siriji preuzeo je Ahmed al-Sharaa, koji je obećao uključivost i zaštitu svih manjina. No Druzi su izrazili oprez prema njegovoj vladi, koju mnogi i dalje doživljavaju kao ideološki blisku islamističkim skupinama.

Glavni prijepor između Druza i nove sirijske vlasti tiče se razoružanja i integracije lokalnih milicija. Al-Sharaa želi sve naoružane frakcije podvesti pod jedinstvenu vojnu strukturu, no Druzi odbijaju predati oružje i inzistiraju na očuvanju svoje autonomije.

Osim toga, Druzi tvrde da su politički marginalizirani – u novoj vladi imaju samo jednog ministra, a pojedini njihovi vjerski i politički lideri nisu uključeni u procese nacionalnog dijaloga.