Domaćih jaja je sve manje. U samo tri godine, domaće je tržište izgubilo 70 milijuna jaja. Proizvodnja pada, a uvoz raste, kao i cijene. No, niti proizvođačima nije lako.

"Proizvodnja je sve skuplja, poskupljuje i struja i voda. Konstantno treba ulagati u novu opremu, usavršavati se. Cijena rada isto ide gore konstantno", rekao je za Dnevnik.hr, proizvođač jaja Igor Poropat.

Porasli uvoz, izvoz i cijene

Manjak jaja nadoknađujemo uvozom iz Ukrajine. No, treba reći da je porastao i izvoz. U protekle dvije godine vrijednost izvezenih jaja je s četiri porasla na 29 milijuna eura.

"Trgovci su skloni uvozu nešto niže cjenovnih jaja iz susjednih zemalja. To nam istodobno govori da je naša kupovna moć to jest onaj dio koji uvozimo po nešto nižim cijenama, nego što mi izvozimo u zemlje u okruženju", rekao je Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Jaja razreda L i M su od srpnja prošle godine poskupjela između sedam i 10 posto, dok su jaja klase S i XL bila skuplja i do 22 posto.

Poticaj peradarima

Istovremeno je veterinarska inspekcija provela 249 kontrola i utvrdila 24 nepravilnosti u biosigurnosnim mjerama. Sanitarna inspekcija je, pak, utvrdila tri nepravilnosti u označavanju jaja. Zbog toga su ona uništena. 

Prema podacima Upisnika farmi kokoši nesilica, u Hrvatskoj čak 2,5 milijuna kokošiju služi za proizvodnju jaja. Za njihovo je držanje peradarima isplaćeno 1,3 milijuna eura. 

“Kroz programe primarne proizvodnje u natječajima će proizvođači jaja moći se javiti za modernizaciju proizvodnje, za prilagodbu kapaciteta i prilagodbu klimatskim promjenama koja sve više utječe na samu proizvodnju”, rekao je Mato Čačić iz Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede.

No, bez ulaganja i razvoja konkurentnijih uvjeta na tržištu, hrvatskih bi jaja na policama trgovina moglo biti sve manje.