CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE

'Sud za ljudska prava zabranjuje vraćanje izbjeglica u Grčku'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 03.07.2012 17:55
  • Objavljeno 03.07.2012 u 17:54
Ilegalni imigranti pristigli u grušku luku (5)

Ilegalni imigranti pristigli u grušku luku (5)

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic

Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji očekuje se i rast broja tražitelja azila te neregularnih migracija, kao i promjena u percepciji Hrvatske iz emigrantske i tranzitne zemlje prema imigrantskoj, pa je krajnje vrijeme da se Hrvatska ozbiljno pozabavi pitanjima migracijske i integracijske politike, upozoravaju iz Centra za mirovne studije

Dok se čeka rasplet oko daljnje sudbine imigranata iz Somalije, Egipta, Sirije i Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Libije, Pakistana i Iraka s jedrilice Maria Drink, koja je plovila iz Grčke prema Italiji, a kojima je nakon kvara motora pomogla hrvatska Obalna straža te su dotegljeni u Gruž, jedno od pitanja je i hoće li možda tkogod od njih zatražiti azil i što u tom slučaju uopće može očekivati, ali ovaj je tužan slučaj i mogući poligon za postavljanje temelja u postupanju prilikom sličnih slučajeva kakvih će u budućnosti zasigurno biti.

'Budući da je ovo prvi takav slučaj, ne možemo govoriti o uhodanoj praksi, no ono što se inače događa u slučajevima nelegalnih prelazaka granice jest da MUP obavlja razgovore s tim osobama i, ovisno o njihovim planovima, dalje postupa. Ako osobe zatraže azil, tada ih se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini ili Zagrebu, a ako osobe ne zatraže azil, onda ih se smješta u Prihvatni centar za strance i dalje obavlja postupak za njihovo napuštanje Republike Hrvatske', objašnjava Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

CMS podsjeća: Europski sud za ljudska prava zabranjuje vraćanje izbjeglica u Grčku

Ističe da 'u ovom slučaju pažnju treba usmjeriti i na činjenicu da su na brodu sirijski državljani, dakle državljani zemlje u kojoj traje rat i u koju povratak nikako nije siguran': 'Također, pitanje vraćanja ovih ljudi u Grčku je problematično iz dva razloga, treba se sa sigurnošću utvrditi da su ti ljudi isplovili iz Grčke, ali i voditi računa o tome da su uvjeti prihvata i smještaja u Grčkoj prema izbjeglicama i imigrantima katastrofalno loši te da im se ne može jamčiti dostojanstveni uvjeti života, zbog čega je i Europski sud za ljudska prava donio presudu kojom zabranjuje vraćanje izbjeglica natrag u Grčku.'

U CMS-u zasad nemaju informaciju da je tko od spomenutih imigranata zatražio azil, no prate i dalje će nastaviti pratiti situaciju. Ako neka osoba s ovog broda zatraži azil, njezin zahtjev se ispituje kao zahtjev bilo koje osobe, a važno je napomenuti da se nezakonit prelazak granice u slučaju traženja azila ne tretira kao prekršaj, objašnjava Kranjec.

Dosad je azil u Hrvatskoj zatražilo oko 2.000 ljudi, a neku vrstu zaštite ostvarilo 60-ak osoba. Dakle, riječ je o vrlo malom broju ljudi koji uspiju dokazati da se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne mogu, ili se zbog tog straha ne žele staviti pod zaštitu te zemlje.
Hrvatski sustav azila počeo se razvijati 2003. godine, i to prvenstveno pod pritiskom Europske unije, a do danas je Zakon o azilu mijenjan nekoliko puta te je zadnjim izmjenama i dopunama u potpunosti usklađen s europskim direktivama.


'Vrijeme je da se Hrvatska ozbiljno pozabavi pitanjima migracijske i integracijske politike'

Raste broj tražitelja azila u RH

Prema podacima MUP-a koje je iznio ministar Ranko Ostojić prilikom nedavne proslave Svjetskoga dana izbjeglica, u Hrvatskoj je od 2007. pozitivno riješeno 58 od 357 zahtjeva za azil, odnosno 16 posto, što je i u skladu sa standardima zemalja Europske unije. Napomenuvši da broj tražitelja azila unazad godinu dana raste, Ostojić je kazao da oni Hrvatsku napuštaju i prije prvostupanjskog rješenja, što upućuje na to da im RH nije bila ciljana zemlja u kojoj bi tražili azil.

'Iako se u hrvatskom zakonodavnom okviru uz potporu razvoja institucionalnih mehanizama zamjećuju brojni napreci, područje azila i neregularnih migracija iznimno je pod utjecajem restriktivnih okvira europske pravne stečevine i hrvatskog nedostatka stručnog znanja i kapaciteta za razvoj kvalitetne politike azila. Premda na pravno-regulatornoj razini u većoj mjeri govorimo o usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, i dalje postoje značajni prostori neusklađenosti, kao i veliki raskoraci u praksi primjene propisa', naglašava Kranjec.

Približavanjem Europskoj uniji očekuje se i rast broja tražitelja azila i neregularnih migracija, kao i promjena u percepciji Hrvatske iz emigrantske i tranzitne zemlje prema imigrantskoj, stoga se čini da je krajnje vrijeme da se Republika Hrvatska ozbiljno pozabavi pitanjima migracijske i integracijske politike. U suprotnom, poručuje Kranjec: 'Nedostatak sveobuhvatne, cjelovite i kvalitetne integracijske politike, već ima brojne posljedice po kvalitetu života i kršenje osnovnih ljudskih prava ovo malo izbjeglica, a povećanjem broja istih možemo očekivati i veće probleme te njihovu socijalnu isključenost.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi