Njezini sve oštriji napadi na bivšeg šefa, uz istodobno približavanje osobama koje šire prokremaljske poruke, izazvali su žestoke reakcije u Ukrajini.

Mendel je dvije godine bila među najbližim suradnicama Zelenskog, a u knjizi objavljenoj 2022. godine hvalila ga je kao političara koji je Ukrajincima vratio nadu i dao im glas. Danas, međutim, njegovu ratnu strategiju opisuje kao 'nacionalno samoubojstvo' i upozorava da bi zemlja mogla krenuti 'afganistanskim putem'.

U razgovoru za The Telegraph ustvrdila je da se rat ne može dobiti te da je Zelenski jednako odgovoran za njega kao ruski predsjednik Vladimir Putin. Naknadno je precizirala svoju procjenu: 'Možda 60/40, Zelenski 40 posto, a Putin 60 posto.'

Takve tvrdnje uklapaju se u narativ Kremlja kojim se odgovornost za rat nastoji prebaciti na Ukrajinu i oslabiti potpora Zapada Kijevu.

Sankcije zbog optužbi za rusku propagandu

Mendel (40) danas živi u SAD-u sa suprugom Pavlom Kuhtom, bivšim ukrajinskim zamjenikom ministra gospodarstva. Njezini nastupi na društvenim mrežama i u medijima posljednjih mjeseci obilježeni su neutemeljenim optužbama na račun Zelenskog, uključujući tvrdnje da koristi droge i da se nezakonito okorištava ratom. Iznošenje takvih optužbi samo je zaoštrilo njezin sukob s ukrajinskim vlastima.

U rujnu su joj uvedene sankcije zbog širenja, prema obrazloženju ukrajinskih vlasti, 'dezinformacija i ruske propagande' te podupiranja 'agresivne politike Rusije protiv Ukrajine'.

Bivša glasnogovornica očekuje da bi mogla biti optužena i za izdaju, no najavljuje pravnu borbu. Tvrdi da Zelenski pokušava ušutkati sve koji ga kritiziraju ili ih smatra nelojalnima. Ruske veze odlučno poriče: 'Nemam nikakve veze s Rusijom.'

Ukrajinski kritičari, međutim, upozoravaju na njezino približavanje utjecajnim osobama iz američkog pokreta MAGA i njemačke krajnje desnice, uključujući stranku Alternativa za Njemačku (AfD). Smatraju da takve veze mogu pridonijeti slabljenju američke i europske vojne i financijske pomoći Ukrajini.

Iz ureda ukrajinskog predsjednika odbacili su njezine tvrdnje, poručivši da Mendel nikada nije imala pristup informacijama o ratu ni o načinu donošenja odluka u predsjedničkom uredu. Njezine izjave, naveli su, 'odražavaju samo njezine vlastite fantazije i interese onih koji joj plaćaju životne troškove u Americi i Europi'.

Nekada ga je hvalila, danas ga optužuje

Mendel je odrasla u Hersonu, regiji koja je teško pogođena ruskim napadima i djelomično okupirana. Prije ulaska u predsjednički ured radila je kao novinarka, a glasnogovornica Zelenskog postala je s 32 godine.

U knjizi 'Borba za naše živote' iz 2022. opisivala ga je kao 'dašak svježeg zraka' i upozoravala da Rusija želi 'izbrisati Ukrajinu s karte'. Danas tvrdi da su se promijenili uvjeti i posljedice rata.

S dužnosti glasnogovornice otišla je 2021. godine, gotovo deset mjeseci prije ruske invazije. U početku je kao razlog navodila zdravstvene probleme, a sada tvrdi da ju je na odlazak potaknulo nepredvidivo ponašanje Zelenskog.

'On se zaista nije ponašao kao što bi se vođa trebao ponašati ako želi održati ovu vrlo krhku ravnotežu mira', rekla je.

Iz ureda Zelenskog uzvratili su da je otišla jer je bila emocionalno nestabilna i često se sukobljavala s novinarima. Mendel je i 2019. godine bila na meti kritika nakon što je odgurnula novinara koji je pokušao postaviti pitanje predsjedniku, što je opravdala zaštitom njegova osobnog prostora.

Traži odustajanje od NATO-a i predaju Donbasa

Mendel je Zelenskog ranije, kao i američki predsjednik Donald Trump, nazivala diktatorom. U intervjuu za The Telegraph povukla je tu ocjenu i zamijenila je riječju 'autokrat', ali je i dalje tvrdila da je stanje demokracije u Ukrajini problematično.

Posebno kritizira odluku da se izbori ne održavaju tijekom rata te pritom ne uzima u obzir to da ukrajinski ustav zabranjuje izbore za vrijeme ratnog stanja, uvedenog nakon ruske invazije 2022. godine.

U svibanjskom intervjuu s konzervativnim komentatorom Tuckerom Carlsonom iznijela je i tvrdnju, bez dokaza, da je Zelenski 2022. godine poručio Kremlju kako bi bio spreman odreći se Donbasa. U istom je razgovoru optužila tadašnjeg šefa predsjednikova ureda Andrija Jermaka da se bavio crnom magijom.

Istodobno je izostavila činjenicu da je Zelenski od početka 2025. godine više puta predlagao prekid vatre i pregovore s Putinom, no Moskva je odbijala takve inicijative ili postavljala maksimalističke teritorijalne zahtjeve. Ruski predsjednik i dalje traži da Ukrajina preda cijeli Donbas, uključujući područja koja ruske snage ne kontroliraju u cijelosti.

Za razliku od Zelenskog, koji inzistira na miru uz očuvanje ukrajinskog suvereniteta i sigurnosna jamstva Zapada, Mendel smatra da se Kijev mora pripremiti na odricanje od Donbasa i drugih teritorija te odustati od članstva u NATO-u.

'Ne možemo nastaviti umirati [u ovom ratu] za samu hipotetsku ideju ulaska u NATO', poručila je.

Podudara se sa stavovima njemačke krajnje desnice

Mendel tvrdi da njezini stavovi imaju veliku potporu u Ukrajini, iako se njezine poruke često podudaraju s argumentima koje koristi Moskva. Pohvalila je i zalaganje AfD-a za obnovu odnosa Njemačke i Rusije.

'Merz ne razgovara s Putinom... AfD želi razgovarati s Putinom', rekla je, referirajući se na njemačkog kancelara Friedricha Merza. Iako tvrdi da ne podupire izravno AfD, trebala je u rujnu sudjelovati na događaju te stranke u Europskom parlamentu u Strasbourgu, naslovljenom 'Usudi se sklopiti mir – diplomacija, a ne eskalacija'. Ulazak joj je na kraju zabranjen, što pripisuje ukrajinskim sankcijama.

Mendel poriče da je plaća neka politička skupina ili da s njom usklađuje svoje stavove. Kaže da je otvorena za razgovore sa svim stranama, uključujući AfD i Trumpovu administraciju, te da joj je 'drago što na Zapadu postoje političke snage čija se vizija situacije u Ukrajini podudara s mojom'.

Povjerenje u Zelenskog u međuvremenu je oslabilo. Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, objavljenoj 5. listopada, 53 posto Ukrajinaca smatra da se ne bi trebao kandidirati za drugi mandat dok njih 42 posto podupire njegovu novu kandidaturu. U rujnu mu je, prema istom institutu, vjerovalo 54 posto, a 41 posto građana nije mu vjerovalo.

Unatoč tome, Zelenski poručuje da njegova vlada nema ustavno, zakonsko ni moralno pravo odreći se ukrajinskog teritorija. Takve prijedloge odbacuju i europski partneri Kijeva.

Mendel, koja se opisuje kao realistkinja, inzistira na tome da Ukrajina mora krenuti prema pregovorima, čak i ako to znači velike ustupke.

'Put do mira nije lak... Bit će vrlo kontroverzan, vrlo težak, pun optužbi, kritika... Ali najvažnije je ići tim putem', zaključila je.