Koliko je akademicima stalo svoj rad i nacionalno blago približiti građanima, najbolje govori činjenica da su im se stavili na raspolaganje kao stručni vodiči.

Posebno uzbudljivo je bilo pri susretu s Akademijinom CSI ekipom na čelu s dr. Mariom Šlausom, našim najpoznatijim forenzičkim antropologom i bioarheologom. Dr. Šlaus je građanima, zajedno sa svojim suradnicima iz Antropološkog centra HAZU-a, govorio o bioarheološkoj rekonstrukciji života starohrvatskih populacija i o forenzičnoj antropologiji. Njegov rad i otkrića građani mogu vidjeti u novoj HTV-ovoj seriji 'Zapisano u kostima', čija je prva epizoda bila emitirana u ponedjeljak, dan uoči manifestacije otvorenih vrata. U tom znanstveno-dokumentarnom serijalu dr. Šlaus i njegov tim kroz pet epizoda, na temelju forenzičko-antropološke analize koštanih ostataka, pokušavaju otkriti tko je osoba čije ostatke analiziraju bila, kako je živjela te kako i od čega je umrla. Rekonstruirajući život i smrt svake od osoba te rekonstrukcijom uvjeta i kvalitete svakodnevnog života, ujedno rekonstruiraju i život čitave zajednice te svojim otkrićima bacaju novo svjetlo na povijest koja nas je uvelike odredila.

Puno ljudi je na otvorena vrata HAZU-a došlo zbog kamena s Mjeseca. Velik je bio interes i za Sobe nobelovaca u kojima se čuvaju i neki od osobnih predmeta Ružičke i Preloga. Primjerice, Ružičkina diploma o dodjeli Nobelove nagrade za kemiju 1939. i frak koji je Prelog nosio na dodjeli svoje nagrade 1975. Posebno ih se dojmilo to što su im vodiči kroz sobe bili su nekadašnji Prelogovi učenici.

Za predavanje Marijane Borić iz Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a o Faustu Vrančiću odaziv je bio takav da su predavanje iz male dvorane morali preseliti u atrij: bilo je valjda stotinjak ljudi, a među njima više skupina školske djece.

Jednu skupinu djece koja je posjetila HAZU posebno je oduševio potpis engleske kraljice u spomen-knjizi. Doslovno svi, njih desetak je reklo: 'Haaa!' i odmah su krenuli slikati potpis mobitelima. Među školskom djecom bila i jedna Kineskinja, ali ni ona nije uspjela pročitati tko i što je nekoć davno napisao u knjizi na kineskom.

U HAZU-u naročito su sretni zbog velikog interesa mlade publike za njihovu manifestaciju. Uglavnom su to bile velike skupine učenika i studenata koje su privukla predavanjima o temama iz fizike, antropologije, povijesti prirodnih znanosti te o hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini koje su održali akademici i Akademijini znanstveni djelatnici.

I ove su godine u palači HAZU-a održane dvije književne večeri, a zaključna manifestacija Dana otvorenih vrata bila je vrlo dojmljiva pjesnička večer akademika Luke Paljetka.

U povodu stote godišnjice smrti Ivana Zajca ondje je bila priređena i izložba rijetkosti i građe vezane uz djelovanje tog istaknutog skladatelja, inače počasnog člana Akademije te održan koncert njegovih skladbi.

HAZU-ova vrata otvorio je predsjednik ove institucije akademik Zvonko Kusić koji je izrazio zadovoljstvo što su se na svečanosti zajedno okupili učenici, studenti, umirovljenici, veleposlanici, rektori, prorektori, visoki časnici Hrvatske vojske te predstavnici ministarstava, vjerskih zajednica i drugih institucija.

'Rijetko se gdje hrvatsko društvo našlo u ovakvom sastavu kao danas u Akademiji i to je samo po sebi poruka da je HAZU jedna od temeljnih institucija hrvatskog društva koja promiče jedinstvo i najviše vrijednosti nacije, čuvar identiteta, institucija koja je možda najviši autoritet, simbol i konstanta hrvatskog društva i koja je savjest nacije. Svojom autonomijom, tradicijom, kontinuitetom, nepristranošću i nezavisnošću Akademija je možda jedina institucija koja okuplja najbolje znanstvenike i stručnjake i time kao referentno mjesto osigurava toliko potreban konsenzus nacije', kazao je akademik Kusić. Istaknuo je da su dani otvorenih vrata koje HAZU organizira već četvrti put najbolji dijalog Akademije s javnošću kojom se prezentira ne samo njezina bogata kulturna baština, nego i današnji aktivan rad HAZU-a na stvaranju 'jedne nove Hrvatske.'