Je li se Sloveniji dogodilo zakašnjelo buđenje nacionalne svijesti ili njezino ponašanje ima veze s ulaskom u Europsku uniju?

Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra to da nema nikakve veze s ulaskom u Europsku uniju jer Francuzi nisu manje Francuzi otkako su ušli u Uniju.

'Postoji jedna teorija, u koju osobno ne vjerujem, po kojoj je u Sloveniji došlo do inverzije, pa se ona danas ponaša onako kako se Hrvatska ponašala tijekom devedesetih. Narodi se ne ponašaju drukčije nego politike, a narod samo slijedi ono što mu je servirano', smatra Jakovina. Riječ je o prirodnom stanju u svim balkanskim državama, objašnjava profesor, gdje političke odluke nemaju krajnjeg logičnog razloga zašto su donesene.

'Pogledajte samo politiku koju su vodile Srbija ili Hrvatska prema Bosni. Povlače se potezi bez obzira na štetu koju će oni izazvati. Hrvatska je otvarala logore u Bosni iako se i tada znalo koliko će nam to štetiti, ali se svejedno provodila takva politika', zaključuje povjesničar Jakovina.

Dodaje da Slovenija prvi put u povijesti može samostalno odlučivati o granicama i teritoriju, pa se sada fiksirala na jedan mali komadić teritorija. Ne mogu to s Austrijom i Italijom, prema kojima su potraživanja stvarna, barem u glavi slovenskih nacionalista, ali mogu prema Zagrebu.

'U budućnosti će Slovenija vjerojatno popustiti kad je u pitanju ratifikacija protokola za NATO, ali što se tiče granice i blokade pregovora s EU-om, neće', smatra profesor.

Na kraju možemo reći da je Slovenija često u očima mnogih na Zapadu izgledala kao zemlja koja se odvojila od Balkana. Velikim dijelom to je točno, ali ovakvi slučajevi pokazuju da bi to moglo biti vrlo plitko, površinski.

S druge strane, profesor Neven Budak, potpisnik pisma hrvatskih i slovenskih povjesničara koje su, osim njega, potpisali i Ivo Banac, Ivo Goldstein, Vasko Simoniti, Peter Štih i Peter Vodopivec, u kojem su izrazili svoje nezadovoljstvo stanjem odnosa između dviju zemalja i zatražili od dviju vlade da pronađu načina da se nesporazumi između susjednih i prijateljskih zemalja što prije riješe, smatra da slovenski političari nemaju bezrezervnu podršku među narodom kada je u pitanju spor s Hrvatskom.

'Kada bih mislio da slovenski političari imaju među svojim narodom jedinstvenu podršku, ne bih se ni trudio potpisivati nekakve izjave o potrebi normaliziranja stanja među dvjema državama. Mislim da ni na jednoj ni na drugoj strani ne postoji jedinstvena podrška politici sukoba, koliko god se neki političari trudili oko toga i koliko god ih neki mediji u tome svesrdno podržavali', smatra povjesničar Budak. Dodaje da su pogotovo protiv sukoba oni intelektualci i umjetnici koji godinama međusobno surađuju.

'Ne mogu zamisliti da eskalaciju sukoba podržavaju Slovenci, vlasnici vikendica u Hrvatskoj, Hrvati koji rade u Sloveniji, oni koji su međusobno rodbinski povezani i brojni drugi kojima je svakodnevni život važniji od pitanja granice', smatra Budak. 'Činjenica jest', nastavlja on, 'da se u Sloveniji posljednjih godina, dakle od vremena dolaska Janše na vlast, počelo događati puno toga što smo gledali u Hrvatskoj devedesetih godina.

Ne mogu točno detektirati uzroke, ali mislim da je dio svega i Janšina politika poticanja nacionalizma. Da Borut Pahor ne može voditi politiku sasvim neovisnu od Janšine, vidi se i po izboru savjetnika za vanjsku politiku, što mi se čini potpuno neprimjerenim potezom. No zašto je tako, ne znam', objasnio je Budak .

Na kraju možemo rezimirati da je očito da Slovenija iskorištava svoju trenutnu nadmoćnu poziciju zahvaljujući članstvu u EU-u, na osnovu čega ucjenjuje Hrvatsku zbog jednog zapravo minornog problema i na taj način pokušava prikriti svoje frustracije koje je pretrpjela u raznim odnosima s Austrijom i Italijom. Svojim ponašanjem naši su zapadni susjedi pokazali da 'možeš otići s Balkana, ali Balkan nikad ne može otići iz tebe'.