mjere i podjele u društvu

'Skandalima 30 godina narušavamo povjerenje u autoritete i očekujemo da bi im ljudi trebali vjerovati. Bilo bi drukčije da smo imali jednaka pravila za sve'

  • Autor: D. Su.
  • Zadnja izmjena 23.11.2021 10:37
  • Objavljeno 23.11.2021 u 10:37
U mreži prvog: Nikolina Borčić i Igor Mikloušić

U mreži prvog: Nikolina Borčić i Igor Mikloušić

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Zašto su protuepidemijske mjere tako duboko podijelile društvo? Kako to da su novinari postali meta prosvjednika? Može li se verbalno i fizičko nasilje pravdati borbom za slobodu? Koliko je za trenutačnu situaciju odgovoran Nacionalni stožer, ali i političari? O tome su U mreži prvoh HRT-a raspravljali sociolog Sven Marcelić, komunikologinja Nikolina Borčić i psiholog Igor Mikloušić

Sociolog Sven Marcelić rekao je U mreži prvog HRT-a kako subotnji prosvjed treba promatrati i kao političku manifestaciju, ali i kao građanski bunt. 'Među dijelom građana postoji revolt dugotrajnošću mjera, pogotovo kod onih koji ne percipiraju pandemiju kao nešto što je opasno i što bi trebalo dovoditi do ovih mjera. Ali bilo je jasno da prosvjed bio organiziran jer nemoguće je da se skupi tolika količina ljudi', rekao je istaknuvši kako u Hrvatskoj postoje ljudi koji su nezadovoljni situacijom, ali i da postoje političke snage koje bi željele profitirati iz ove situacije.

Komunikologinju Nikolinu Borčić iznenadio je broj okupljenih ljudi na tom prosvjedu. 'Imamo jako veliku podjelu u društvu, ali to nije samo u Hrvatskoj. Rekla bi da ono što vidimo godinama unazad, a sada puno jače je ta potreba komunikacije iz perspektive: ja imamo pravo na..., a lišeni su odgovornosti. Ljudi koji ističu svoje pravo na slobodu ne ističu i odgovornost za sudjelovanje u kolektivnoj borbi protiv pandemije, jer svidjelo se to njima ili ne, živimo u društvu u kojem je trenutno pandemija koja kao takva donosi svoja pravila', rekla je Borčić.

Psiholog Igor Mikloušić rekao je kako smo na početku krize znali da to neće biti kratka borba i da će ljudi nakon nekog vremena osjetiti zamor. 'Prve poruke govorile su jedna godina, dvije godine maksimalno, situacija se mijenja, virus se prilagođava i ne možemo objektivno reći kada će ovome doći kraj. Ne znamo koliko će ovo trajati i možemo očekivati da će ljudi biti sve ogorčeniji s ograničenjima koja imaju u svom životu', rekao je Mikloušić. Dodao je kako ne mogu isključiti da će stvari krenuti na gore što se tiče podjela u društvu.

'To nije novi proces koji je krenuo s covidom. Ta polarizacija se ubrzava se posljednjih 20-30 godina, pogotovo dolaskom društvenih mreža. Zadnjih 30 godina mi u ovoj državi narušavali smo povjerenje u autoritete kroz razne krize i skandale i onda smo očekivali da ljudi trebaju vjerovati tim istim autoritetima. Da smo krenuli od nule s ovom pandemijom, bilo je toliko koraka u kojima su se političari diskreditirali i gubili su polako povjerenje. Sa svakim tim skandalom, porukom koja nije bila konzistentna ljudi su tražili alternative i pronalazili su druga objašnjenja za krizu i izlaz iz nje. Mi smo te ljude na neki način iznevjerili', rekao je Mikloušić za HRT.

  • +6
  • +3

Prosvjed kod HRT-a

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Marcelić smatra kako nepovjerenje u znanost nije samo pitanje Hrvatske niti covid krize: 'Zato što živimo u relativno sigurnom svijetu ljudi zaboravljaju odakle dolaze opasnosti. Nekome prije 100 godine ne bi trebalo objašnjavati otkud problem sa cjepivima'.

Borčić je istaknula kako je jako zabrinjavajuće i nepovjerenje prema mainstream medijima: 'Meta na subotnjem skupu bili su mainstream mediji jer kod velikog broja ljudi koji su bili na skupu postoji mišljenje da oni podržavaju samo jednu stranu. Za društvo je dobro da se raspravlja i razgovara, ali taj skup nije pokazao tu notu. Bilo je puno huškačkih poruka i bio je usmjeren protiv mainstreama i onih koji donose odluke i samim time se stavio u poziciju podizanja još jače podjele'.

Marcelić je istaknuo kako niska razina povjerenja u hrvatskom društvu ide puno prije covida i da je zapravo odraz hrvatske politike koja desetljećima rastače institucije koje bi trebale upravljati društvom.

'Političari si često daju za pravo govoriti kao da su epidemiolozi ili osobe koje u svoje slobodno vrijeme volontiraju u bolnicama, a to ne rade. Oni govore o iz JA pozicije, stav o virusu i pandemiji i time potiču podjele u društvu. Situacija bi bila drugačija da smo imali dosljednost u donošenju odluka i da su pravila bila jednaka za sve. Mi cijelo vrijeme vidimo našu naviku u Hrvatskoj, a to su dvostruka pravila. To vidi i javnost i to pridonosi eroziji povjerenja', istaknula je Borčić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!