'To su djeca kojoj je, uz ostale stvari, uskraćena sloboda kretanja, a mnogi među njima provode važne formativne godine živeći iza žice u iznimno stresnoj okolini', izjavio je Gillian Triggs, a prenosi BBC. Situacija je posebno zabrinjavajuća u offshore prihvatilištu na Nauruu na kojem je smješteno preko stotinu djece, a već je neko vrijeme predmetom kritika zbog veoma loših uvjeta.

Već se u izvješću Odbora iz 2004. navodi da smještanje djece azilanata u prihvatilišta nije u skladu s  ljudskim pravima u Australiji te da dugi pritvor može djecu izložiti 'visokom riziku od mentalnog oboljenja'. U Odboru tvrde da nisu naišli na punu suradnju službe za imigrante te da ih posebno zanima mentalno stanje zatočene djece, koliko je bilo slučajeva samoozljeđivanja te kako ih se liječi kada pokazuju znakove iznimne tjeskobe. Nadalje, zabrinuti su da se vrijeme pritvora produljuje s tri ili četiri mjeseca na šest, 12 ili čak 15 mjeseci.

Broj brodova koji prenose ilegalne imigrante u Australiju povećao se u 2012. i prvoj polovini 2013. Australija je tada otvorila offshore prihvatilišta na otoku Nauruu te Papui Novoj Gvineji. Prijašnja je vlada ugovorila da se imigrante i smjesti na otočnim državama, a ne na kopnu. Nova socijaldemokratska vlada otišla je korak dalje i vojskom odvraćala brodove s imigrantima natrag prema Indoneziji te tvrdi da je time značajno smanjila priljev imigranata.

UN-ove agencije i udruge za ljudska prava i dalje iznose kritike na račun australske vlade oko uvjeta u offshore prihvatilištima i pitaju se krši li Australija svoje međunarodne obaveze.

Većina tražitelja azila stiže iz Afganistana, Šri Lanke, Iraka i Irana koji putuju do Božićnog otoka na brodovima iz Indonezije.