Logoraši srpskih koncentracijskih logora pokrenuli su tužbe protiv Srbije, no za sada nema velikog pomaka, rekao je u petak Zdravko Komšić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora tijekom obilježavanja Dana sjećanja na razmjenu logoraša u Nemetinu.
Ispred spomen obilježja "Vrata slobode", Komšić je također najavio da će se, kada dobiju pravomoćne presude, ići i prema Europskom sudu pravde u Strasbourgu, gdje očekuju povoljne presude. Također je istaknuo kako Srbija cijelo vrijeme negira postojanje logora.
"Za njih to nisu bili logori, za njih su to bili sabirni centri, iako svi znamo da su nas u Mitrovici, u Beogradu, posjećivali predstavnici Međunarodnog Crvenog križa, i da smo svi bili evidentirani", rekao je Komšić.
Prema njegovim riječima, tijekom Domovinskog rata službeno je 7800 logoraša provelo zatočeništvo u srpskim logorima.
"Na današnji dan su razmijenjeni uglavnom Vukovarci, međutim bilo ih je i iz drugih postrojbi, iz drugih gradova", prisjeća se Komšić, dodajući kako je bio neopisivo sretan i zadovoljan kada je nakon zatočeništva prvi puta stupio na slobodno hrvatsko tlo u Nemetinu.
vezane vijesti
Anušić: Vladala je neopisiva sreća, ali i tuga
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić također se prisjetio dana na osječkom Trgu Ante Starčevića kada su zajedno s obiteljima zatočenih dočekali razmijenjene branitelje i civile.
"S jedne strane je vladala neopisiva sreća, a s druge, neopisiva tuga onih koji nisu dočekali nikoga, a očekivali su da će im se netko vratiti iz zarobljeništva. Neki su se vratili nakon nekoliko mjeseci, razmijenjeni su nekim drugim prilikama, ali nažalost, mnogi se nisu niti vratili i danas ih vodimo kao nestale ili poginule", rekao je Anušić.
Predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je prije 34 godine 714 hrvatskih branitelja i civila razmijenjeno na crti razgraničenja između srpske i hrvatske strane, odnosno okupiranog dijela i slobodnog dijela Hrvatske. Pri tome je napomenuo kako to nije bila jedina razmjena, ali je bila posljednja velika.
Naglasio je i obvezu preživjelih da promiču istinu o srpskim koncentracijskim logorima kroz koje je, kaže, prošlo 30.000 hrvatskih branitelja i civila, dok je 300 ljudi ubijeno, a mnogi su ostali teški invalidi.
Govoreći o Povjerenstvu za ratnu odštetu logoraša prema Srbiji, Buljević je rekao da ono ima podršku Ministarstva hrvatskih branitelja te da su prikupili usmena i pisana svjedočanstava kako bi ih predali u Beograd i dokazali "da su u Srbiji bili logori, da su u Srbiji mučeni, ubijani hrvatski branitelji i civili".
Pri tome je dodao kako Srbija danas "pokušava okrenuti povijest, izjednačiti žrtvu i agresora, čak i ne priznati da je bila agresor".
Mlinarić: Država mora i danas građanima davati sigurnost
Među razmijenjenim logorašima tog 14. kolovoza 1992. godine je bio i saborski zastupnik DP-a Stipo Mlinarić Ćipe, koji je u logorima proveo 272 dana.
"Taj osjećaj kad smo prešli crtu razgraničenja kod Nemetina i kad smo vidjeli hrvatski grb na policiji i našoj vojsci, odavao je sigurnost i znali smo da smo došli u slobodu i u državu gdje je demokratskim putem izabrana vlast", kazao je Mlinarić.
Napomenuo je kako i danas očekuje da ljudi, kada vide grb na hrvatskim institucijama, očekuju sigurnost i zaštitu države. Aludirao je, kaže, na ono što se već danima govori o Gospiću, o otpadu i ekocidu.
"Sada vidimo da nije samo Gospić u pitanju. Vidimo Otočac, Poznanovec, Varaždin, a o Jakuševcu u Zagrebu da i ne govorim. Država mora voditi brigu, hrvatski grb koji smo mi tada vidjeli, mora i danas ljudima davati sigurnost", poručio je.
Institucije je pozvao da reagiraju po hitnom postupku i otklone opasan otpad, poručivši da će Domovinski pokret, dok god sudjeluje u Vladi, tjerati institucije da rade svoj posao.
