Od 1. siječnja iduće godine i ulaska Hrvatske u šengenski prostor, što podrazumijeva ukidanje cestovnih, željezničkih i pomorskih graničnih kontrola sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, na istočnim i južnim granicama prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori ništa se ne bi trebalo promijeniti, barem kako tvrde u MUP-u. Laički zaključak glasi: gužve su bile dosad, gužve će i ostati
Premda je ovog tjedna objavljeno da je Hrvatska preuzela obavezu proširenja i prilagođavanja graničnih prijelaza prema državama izvan šengenske zone, čini se da se radi samo o načelnim planovima, barem zasad.
vezane vijesti
'Postoje planovi da se na pojedinim graničnim prijelazima poduzmu zahvati u prostoru kako bi ih se proširilo, no u kraćem roku neće biti većih infrastrukturnih promjena. Svi prijelazi prema tim trima državama ionako su novoizgrađeni tijekom proteklih pet godina', kaže za tportal voditelj Službe za susjedne zemlje u Upravi za granicu MUP-a Tomislav Kufner.
On objašnjava da je na granicama sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom šengenski režim de facto na snazi još od 2013. godine, odnosno zakon se provodi u potpunosti.
'Što se tiče gužvi, razvili smo suradnju s Hrvatskim autoklubom (HAK), u čiju aplikaciju unosimo vrijeme čekanja i duljinu kontrole na svakom graničnom prijelazu, nadajući se da će se vozila disperzirati na druge prijelaze, no čini se da je navika vozača ipak jača od toga', iskreno će Kufner.
Na granici s Bosnom i Hercegovinom upravo nedavno je otvoren veliki prijelaz u mjestu Svilaj, no većina putnika i dalje - po svemu sudeći zbog navike ili obične inercije - prelazi rijeku Savu kod Slavonskog Broda. U MUP-u vjeruju da će se to ipak promijeniti te da će dodatna disperzija prometa nastupiti nakon otvaranja još jednog prijelaza između Okučana i Stare Gradiške.
Putnike prema trima državama izvan šengenskog prostora iduće godine ipak očekuje jedna promjena, no ona nema izravne veze s Hrvatskom: očekuje se početak primjene Uredbe o europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) koja za državljane trećih zemalja - preciznije, onih koje su u bezviznom režimu - predviđa ispunjavanje online formulara i pribavljanje tzv. ETIAS dozvole za kratkotrajni boravak u Europskoj uniji.
Nju će morati posjedovati sve osobe od 18 do 70 godina, izuzev prekograničnih radnika, onih s pograničnom propusnicom, onih koji su u braku s građanima Europske unije i onih koji već imaju reguliran boravak u EU. Propusnica će se u online obliku izdavati u roku od nekoliko minuta, stajat će sedam eura i vrijediti tri godine.
Radi se o sustavu koji na sličan način već postoji u SAD-u, Kanadi i Australiji i kojemu je glavni cilj unaprijed prikupiti i provjeriti podatke osoba koje ulaze na područje EU-a.
'Njegov cilj je dakle povećati sigurnost i unaprijed provjeriti podatke o osobama, a teško da će imati veći utjecaj na protočnost graničnih prijelaza', priznaje načelnik u MUP-u Kufner. To je zapravo i logično jer će se i uz izdane online dozvole na granicama i dalje skenirati biometrijski dokumenti.
Još uvijek nije precizirano kada će ETIAS stupiti na snagu, a spekulira se da će to biti sredinom ili koncem 2023. godine.
Od oko šest i pol tisuća policajaca dosad angažiranih na čuvanju hrvatskih vanjskih granica, ulazak u šengensko područje utjecat će na njih 1050 dosad raspoređenih prema Mađarskoj i Sloveniji.
Dio njih ostat će uz granicu prema tim državama i provoditi tzv. kompenzacijske mjere, odnosno povremene mobilne kontrole u dubini teritorija - na prilaznim putovima prema granici, na benzinskim pumpama i sličnim lokacijama.
'Dio policajaca bit će raspoređen u temeljnu i interventnu policiju, a dio prebačen na granice sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom', objašnjava Kufner.
Za hrvatske građane koji ubuduće namjeravaju putovati preko 'tvrđih' granica na istoku rezervirana je, kao i prethodnih godina, mala pogodnost u obliku posebne prometne trake namijenjene isključivo državljanima Europske unije.
