'treće čitanje'

Senat Sveučilišta u Zagrebu upozorava: Zakonima se želi uspostaviti politički nadzor nad sveučilištima

  • Autor: B. R./Hina
  • Zadnja izmjena 21.07.2022 17:46
  • Objavljeno 21.07.2022 u 17:46
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic

Senat Sveučilišta u Zagrebu smatra da se u pozadini niza zakonskih odredbi nacrta dvaju zakona koji se odnose na visoko obrazovanje jasno ocrtava koncept uspostave političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom te Hrvatskome saboru predlaže njihovo "treće čitanje"

Senat je, naime, u utorak s dva suzdržana glasa usvojio Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju, odnosno pravnu analizu dvaju nacrta zakona koji se nalaze u saborskoj proceduri, o čemu je izvijestio u četvrtak priopćenjem.

Ta analiza, kako se navodi u priopćenju, usporedno uzima u obzir i alternativne prijedloge drugih zakonskih inicijativa i nudi prihvatljiva i racionalna zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječile nepovoljne posljedice "forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona".

Zakonima se želi uspostaviti politički nadzor nad sveučilištima

"Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta", ocjenjuje Senat.

To bi u širem kontekstu, naglašava, donijelo dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države.

Utoliko Prilog raspravi, ističe Senat, treba shvatiti kao svojevrsni apel političkim tijelima da prije eventualnoga donošenja apostrofiranih nacrta zakona još jednom preispitaju ciljeve koje takvim zakonskim prijedlozima žele postići, odnosno da uvaže meritorna i konstruktivna upozorenja koja dolaze sa Sveučilišta koje predstavlja više od polovice ukupnoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj.

Trebalo bi predvidjeti "treće čitanje" dvaju zakona

"Loše se posljedice još uvijek mogu izbjeći za što bi, sa strane političkih faktora i tijela, trebalo osigurati prostor za dijalog, što znači da bi trebalo predvidjeti 'treće čitanje' zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri te u međuvremenu održati tematsku raspravu sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu", smatra Senat.

"Prilog raspravi.." je na 100 stranica izradio predsjednik Savjeta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Obadić koji u sažetku upozorava na deset promjena koje donose Nacrt zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i Nacrt zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju, odnosno predložena reforma visokog obrazovanja i znanosti.

Drži da ta reforma protuustavno ograničava i sužava sveučilišnu autonomiju koja predstavlja civilizacijski doseg demokratskih društava, kao i da se kroz odredbe o financiranju ukida financijska autonomija sveučilišta i dezintegrira četiri najveća sveučilišta u zemlji.

Reformom se, navodi, marginalizira Hrvatski sabor oduzimanjem izvršavanja njegovih osnivačkih prava nad javnim visokim učilištima i neovisnim, stručnim i strateškim tijelima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koja su odgovorna Saboru.

Ogromna moć u rukama ministra

Također, smatra da se slabi položaj neovisnih i stručnih tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te koncentrira ogromnu moć u rukama ministra kao dijela izvršne vlasti. "Nakon donošenja ovog zakona politička vlast će voditi sve procese u sustavu znanosti i obrazovanja", upozorava.

Drži i da se ugrožavaju akademske slobode ukidanjem nastavno-znanstvenih zvanja i stalnosti radnih mjesta te autonomije nastavnog osoblja. "Postoji realna mogućnost i opasnost da se, s jedne strane uvođenjem sustava radnih mjesta, a s druge uspostavljanjem političke kontrole nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja zbog koncentracije ogromne moći u rukama ministra, ozbiljno ugroze akademske slobode u Republici Hrvatskoj", upozorava Obadić u "Prilogu raspravi…".

Ocjenjuje i da se diskriminira javna sveučilišta u Rektorskom zboru kao i da reforma ne pruža rješenja za niz problema i slabosti sustava znanosti i visokog obrazovanja koji se navode kao razlog za njegovo donošenje i koja se navode u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026..

Bit je predloženih nacrta zakona sustav znanosti staviti pod izravnu kontrolu ministra

"U stvarnosti, bit Nacrta zakona je da cijeli sustav znanosti i visokog obrazovanja stavi pod izravnu (političku) kontrolu ministra", piše Obadić.

Upozorava i da nije ispunjen ni ključni uvjet reforme - institucionalna i akademska autonomija u organizacijskom i financijskom smislu - koji je određen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (2021.-2026.), a u sklopu koje institucije samostalno upravljaju svojim proračunom, strategijom ljudskih resursa i karijerama znanstvenika.

"Ovaj uvjet jasno proizlazi iz proklamirane politike Europske unije o nužnosti jačanja, a ne slabljenja sveučilišne autonomije i akademskih sloboda. Reforma ne ispunjava ovaj ključni uvjet, čime dovodi u pitanje izvršenje pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti i isplatu bespovratnih sredstava osiguranih u okviru plana", naglašava.

Drži i da reforma ne ispunjava Nacionalni plan oporavka ni u pogledu odredbe da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja voditi reformu u uskoj suradnji i dijalogu sa sveučilištima i znanstvenim institutima.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!