Bilježi se porast broja seksualnih zločina nad djecom, a podaci EU-a pokazuju da će se svako peto dijete susresti sa seksualnim nasiljem, pa je uz prevenciju potrebno osigurati objedinjenu pomoć žrtvama, spriječiti retraumatizaciju i postrožiti zakone, istaknuto je na okruglom stolu
"Seksualni zločini su najteži zločini koji se događaju nad našom djecom. U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine prisutan porast takvih oblika zločina, a posebno traumatično je što se takvi zločini događaju u krugu obitelji, vrlo često su to osobe koje su bliske djeci", izjavila je Sandra Krpan u četvrtak, u ime Kluba zastupnika SDP-a, organizatora okruglog stola "Prevencija seksualnog nasilja nad djecom i zaštita žrtava".
Navela je kako sustav ima mnogo ljudi koji dobro rade svoj posao, ali da službe rade svaka za sebe.
"Želimo da djeca žrtve seksualnog nasilja pomoć dobiju pod jednim krovom - i pravnu i zdravstvenu zaštitu, te vjerujemo da će Hrvatska, kao i ostale zemlje EU-a, ići u tom pravcu", istaknula je.
vezane vijesti
Zaštita djece mora trajati i nakon postupka, potrebni novi zakoni
Ana Puž Kukuljan (SDP) poručila je kako zaštita djece ne može završiti prijavom nasilja, podizanjem optužnice ili izricanjem presude, već mora trajati tijekom cijelog procesa, ali i nakon njega.
"Dijete koje je progovorilo o seksualnom nasilju ne smije biti dodatno traumatizirano ponovljenim ispitivanjima i dugotrajnim postupcima", navela je.
Dodala je kako je potrebno otvoriti pitanje kaznene politike, uvjetnog otpusta i stvarne zaštite djece nakon izlaska počinitelja na slobodu te razmotriti uvođenje, odnosno povećanje minimalnih kazni.
Sudionici okruglog stola složili su se da je potrebno preispitati učinkovitost postojećeg registra počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece, osigurati dosljednije provjere osoba koje rade s djecom, spriječiti zamjenu zatvorskih kazni radom za opće dobro u takvim slučajevima te da je potrebno trajno čuvanje podataka o počiniteljima.
"Prevencija, rano prepoznavanje nasilja i dugoročna stručna podrška djeci i obiteljima trebaju postati sustavna, a ne samo povremena rješenja", poručila je Puž Kukuljan.
Klub SDP-a snažno će se založiti za ono što je predlagao na tu temu, između ostalog i za donošenje zakona za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja i eksploatacije, najavljeno je na skupu.
"Mislimo da je to važno. Čuli smo vas kada je riječ o zastari pedofilije i doista smatramo da bi trebalo podržati zakon o zaštiti djece u kaznenom postupku i njihov sveobuhvatni tretman u dječjoj kući kada do toga dođe", navela je.
Pravobraniteljica: Zaštita djece pitanje političkog konsenzusa
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić složila se kako je potreban registar pedofila koji će se sustavno pratiti te omogućiti provjeru svake osobe koja radi s djecom, dodavši kako su pokrenuli inicijativu da se izmijene zakonske odredbe vezane za sportske klubove, igraonice i druge oblike rada s djecom u kojima se trenutačno ne provjeravaju osobe koje rade s djecom.
"Pitanje zaštite djece trebalo bi biti pitanje političkih konsenzusa, a ne rasprava ovisno o obojenosti jer je to nešto što je briga i odgovornost svih nas odraslih", poručila je.
U kontekstu izmjena šireg paketa pravosudnih zakona i reguliranja osoba s rizicima nakon izvršenja kaznenih djela, Katkić Stanić je upozorila da njihov prijedlog u ovoj fazi nije usvojen te smatra da su trebali biti obuhvaćeni i seksualni prijestupnici.
Ono što zabrinjava, dodala je, jest sudska praska izricanja kazni rada za opće dobro i uvjetnih osuda. "Unatoč neovisnosti sudova, takva je praksa nedopustiva", poručila je kako to šalje krivu poruku i žrtvi i počinitelju.
Njezina zamjenica Ella Selak Bagarić iznijela je podatke MUP-a prema kojima je prošle godine evidentirano 1150 kaznenih djela protiv spolne slobode na štetu djece, pri čemu je riječ samo o prijavljenim slučajevima. Od toga se 452 kaznena djela odnosilo na iskorištavanje djece za pornografiju, što je gotovo 30 posto više nego godinu prije.
Upozorila je i da je tijekom 2025. rad za opće dobro umjesto zatvorske kazne izvršavalo 35 počinitelja seksualnog nasilja nad djecom, pri čemu je samo jedan bio pod zaštitnim nadzorom, a jedan pod zaštitnim nadzorom uz sigurnosnu mjeru.
Istaknula je da nije riječ o iznimci, s obzirom na to da je rad za opće dobro 2024. izvršavalo 45, a 2023. godine 57 počinitelja takvih kaznenih djela. Pri tome je upozorila i na visok rizik od ponavljanja tih kaznenih djela.
Sudionici rasprave također su upozorili da je seksualno nasilje nad djecom raširen i često neprijavljen problem, da nedostaje stručnjaka, da sustav prevencije i podrške nije dovoljno razvijen, a ukazali su i na nedostatak sustavne edukacije djece, roditelja te odgojno-obrazovnih djelatnika.
