'Sve što je S&P naveo kao razloge smanjenja rejtinga uglavnom je poznato i to nam je neprestano visjelo nad glavom. Kod S&P-a je prognoza rejtinga bila negativna, stoga je taj potez bio očekivan. Bilo je samo pitanje da li će agencija pričekati da Vlada donese rebalans proračuna kako bi se vidjelo kakve uštede planira', kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

No, S&P nije čekao rebalans proračuna. Danas je snizio dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede. Među ostalim, zbog toga što bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

'Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financija na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša', navodi u objašnjenju S&P.

Analitičari kažu kako je to još jedan poziv na odlučnije provođenje reformi.

'To je još jedan poziv na buđenje, poziv da se moraju ubrzati napori u smjeru fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Srednjoročno, još uvijek treba doći do stvarnog koraka koji bi stabilizirao gospodarski rast i javni dug, što bi stabiliziralo i izglede za rejting', kaže Kovač.

S&P procjenjuje da je u 2013. hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom

'Procjene S&P-a o padu BDP-a u 2014. poklapaju se s mojim procjenama jer ove godine očekujem pad gospodarstva od oko 0,5 posto. Potez S&P-a je reakcija na izostanak oporavka domaćeg gospodarstva. Kako vrijeme prolazi, sve se više potvrđuje da su strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, prije svega niska konkurentnost, iznimno izražene', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Rejting Hrvatske podržan je, navodi S&P, značajnim srednjoročnim mogućnostima koje proizlaze iz ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

'Međutim, vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. godine i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora', navodi S&P.

Zdeslav Šantić i prije je upozoravao da će kratkoročni efekti ulaska u EU na domaće gospodarstvo uglavnom biti negativni.

'S jedne strane, riječ je o gospodarskim slabostima zbog čega mi u kratkom roku ne možemo iskoristiti članstvo u EU, a s druge strane tu je i specifičnost trenutka jer vidimo i da je gospodarski zamah krhak i na većini tržišta u EU. Idući parlamentarni izbori u Hrvatskoj mogli bi, pak, smanjiti političku volju za provedbom bolnih rezova, koji su nužni da bi gospodarstvo usmjerili na put održivog rasta', ocjenjuje Šantić.

Kao razloge smanjenja rejtinga S&P navodi i pogoršanje kretanja u javnim financijama. Krajem prošle godine Eurostat je prvi puta objavio podatke o javnim financijama u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine. Po ESA95 metodologiji europskog statističkog ureda, povećane su procjene fiskalnog i javnog duga u odnosu na ranije objavljene.

'Ne samo da je javni dug na putu dugoročno neodrživog rasta, nego i posljednja statistika prilagođena Eurostatovoj metodologiji pokazuje da su proračunski deficiti u stvarnosti dosta viši nego po prijašnjoj metodologiji', kaže šantić.

S&P očekuje da će hrvatska Vlada idućih godina poduzimati mjere za smanjenje deficita, no ne očekuju popuštanje pritiska na dugove.

'U kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, očekujemo da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. S obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekujemo da će Vladine mjere za smanjenje deficita biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju', navodi S&P.

Analitičari Hypo Alpe Adria banke u osvrtu na potez S&P-a ističu da 'sniženje kreditnog rejtinga naglašava potrebu za ambicioznom revizijom proračuna i konsolidacijskog plana koji će se do kraja travnja prezentirati Europskoj komisiji'.

Današnjim potezom S&P je snizio rejting Hrvatske ispod razina koje drže ostale dvije vodeće svjetske rejting agencije.

Fitch drži rejting Hrvatske na BB+, sa stabilnim izgledima, dok ga Moody's ocjenjuje s Ba1, uz također stabilne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neivesticijskom području.

'S&P je prvi krajem 2012. godine spustio rejting Hrvatske u neinvesticijski razred, a u malo više od godinu dana smanjio je rejting za dvije stepenice. Zbog toga je jasno da rastu i mogućnosti da druge dvije agencije u idućem razdoblju smanje hrvatski rejting', zaključuje Alen Kovač