AMERIČKO-GRČKA STUDIJA

Protein iz pljuvačke dokazao kako se prvi čovjek križao s nepoznatim hominidima

  • Autor: V. Ma.
  • Zadnja izmjena 02.08.2017 21:24
  • Objavljeno 02.08.2017 u 21:24
Muzejski prikaz neandertalca

Muzejski prikaz neandertalca

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia Commons

Američki i grčki znanstvenici pratili su evoluciju gena kodiranog u jednom od proteina u ljudskoj pljuvački i došli do zaključka da je njegova pojava u genomu rezultat križanja prvih ljudi s hominidom koji je još uvijek nepoznat znanosti

U najnovijem istraživanju koje je objavljeno u časopisu Molecular Biology and Evolution znanstvenici su istraživajući sve fiziološke funkcije proteina MUC7 i njegovo evolucijsko porijeklo, analizirali čak 251 genom.

Genomi su nasumično odabrani među predstavnicima moderne europske, afričke i azijske populacije, ali genetičari nisu potvrdili raniju pretpostavku o vezi jedne od varijanti ovog gena sa otpornošću na astmu.

Istraživanje je pokazalo da su strukturne varijacije gena snažno utjecale na oblik i količinu bakterija koje žive u ustima, dok je protein MUC7 povećavao sposobnost pljuvačke da veže mikrobe i doprinosi neutralizaciji opasnih bakterija.

Upravo pljuvačka sadrži niz bioloških materija, poput enzima za probavljanje hrane te glikoprotein mucin, koji joj daje karakterističnu strukturu nalik na gel. U sastavu mucina nalazi se i bjelančevina MUC7 kodirana istoimenim genom.

Kako su pokazale prethodne studije, gen MUC7 nosi nekoliko ponovljenih ključnih genetskih instrukcija koje se nazivaju tandem ponavljanja. Pri tome se, kod različitih predstavnika primata, njihov broj razlikuje pa je on kod majmuna 11-12, dok je kod ljudi 5-6. Pretpostavlja se da je verzija ljudskog gena MUC7 s pet ponavljanja glavni uzrok zaštite od astme.

No, pored toga, genetičari su otkrili da struktura ovog gena kod ljudi koji žive u subsaharskoj Africi ima veoma karakteristične osobine, dok čak i geni neandertalaca imaju više sličnosti s ovim genom kod većine ljudi.

Ova je činjenica dovela do toga da genetičari tvrde kako su se drevni preci Afrikanaca koji žive u subsaharskoj Africi križali s još uvijek nepoznatom vrstom hominida koju su nazvali 'sablasnom vrstom'.

Kako je pokazala analiza mutacija gena, udio 'stranog' genetskog materijala u ljudski genom kao rezultat križanja sa 'sablasnom vrstom' dogodio se prije 150.000 godina. U ovom slučaju, evolucijski put ove dvije vrste, čovjeka i nepoznatog hominida, razdvojio se prije 1,5 do 2 milijuna godina.

Prethodna istraživanja pokazala su kako su se ljudi križali s nenadertalcima nekoliko desetina tisuća godina ranije nego što se mislilo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!