Povijesna odluka: Njemačka ukrajinski gladomor proglasila genocidom

O ishodu glasanja o rezoluciji, objavljenoj prošlog tjedna, nije bilo nikakve sumnje: za nju je bila koalicija na vlasti koju čine SPD, Zeleni i liberali FDP-a, a pridružila im se i konzervativna oporba CDU-CSU.

Dvije stranke, Die Linke, krajnja ljevica i Alternativa za Njemačku (AfD), krajnja desnica, bile su suzdržane.

"Zahvaljujem zastupnicima Bundestaga na ovoj povijesnoj odluci", reagirao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u objavi na Twitteru. "Istina uvijek pobjeđuje", dodao je.

Godine 1932. i 1933. oko 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve holodomora ili pomora glađu, koje je počinio Staljinov režim. Sav urod je seljacima bio oduzet u ime kolektivizacije zemlje.

Taj je pomor glađu uvršten "na popis neljudskih zločina što su ih počinili totalitarni sustavi koji su pobili milijune ljudi u Europi, napose u prvoj polovini 20. st.", navodi se u rezoluciji.

Proglašavanje genocidom, što je pojam nastao u Drugom svjetskom ratu, aktualizira se danas u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin "uklapa se u okrutnu i zločinačku Staljinovu tradiciju", rekao je zastupnik zelenih Robin Wagener, jedan od inicijatora teksta.

Ukrajina se godinama bori da se holodomor proglasi genocidom.

Rusija odlučno odbija takvu klasifikaciju, pod izlikom da od gladi koja je početkom 30-ih harala u Sovjetskom Savezu nisu umirali samo Ukrajinci, nego i Rusi, Kazasi, Nijemci uz Volgu i pripadnici drugih naroda.