MINI sučeljavanje TPORTALA

Postavili smo 9 pitanja turističkim znalcima iz dviju najvećih stranaka: Zimmer frei i poticaje tretiraju različito, a oko jedne stvari nikako se ne mogu složiti

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 16.06.2020 18:11
  • Objavljeno 16.06.2020 u 18:11
Branko Grčić (SDP), Tonči Glavina (HDZ)

Branko Grčić (SDP), Tonči Glavina (HDZ)

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: N. Bučević/tportal

Hoće li hrvatski turizam uopće preživjeti ovu sezonu i ima li nade u njegov spektakularan oporavak dogodine; gdje je uopće granica pucanja infrastrukture, što treba poticati, kako se odnositi prema dominantnom privatnom smještaju i kako pomoći malim sredinama koje stenju pred ljetnom najezdom gostiju - za tportal odgovaraju Branko Grčić iz SDP-a i Tonči Glavina iz HDZ-a

Njih dvojica nisu službeni turistički stratezi dviju najvećih stranaka, no vrlo su dobro upućeni u temu: Grčić je predsjednik saborskog Odbora za turizam, a Glavina državni tajnik za turizam. Obojica dolaze iz Splitsko-dalmatinske županije i izabrali smo ih dijelom upravo zbog toga: Dalmacija naime više od dvadeset godina nije dala ministra turizma, a i u devedesetima tu dužnost obnašalo je tek dvoje Dubrovčana, Pave Župan-Rusković i Niko Bulić.

Prije izbora kandidata je uvijek puno i sa svih strana, a nakon njih fotelja redovito otputuje prema Istri i Kvarneru.

U malom sučeljavanju tportala Grčić i Glavina ipak nisu sudjelovali kao službeni kandidati svojih stranaka, nego tek kao članovi. Kako to obično biva, na neka pitanja odgovorili su konkretno, a na neka - poput recimo prvog idućeg - vrlo uvijeno i neodređeno. Na izbore se rijetko izlazi s najavama ukidanja bilo čega…

Nakon što vaša stranka dobije priliku formirati novu Vladu, a s obzirom na najave racionalizacije broja ministarstava i državnog aparata općenito, što će se dogoditi s Ministarstvom turizma? Smatrate li da ono mora ostati samostalno ili se spojiti u neku veću cjelinu?

GRČIĆ: Jesmo najavili smanjenje broja ministarstava, ali neće biti dovoljno samo formalno spajati neka od njih. Treba racionalno i logično organizirati državnu upravu i objediniti srodne poslove. Turizam je značajan dio hrvatskog gospodarstva. Postojanje Ministarstva turizma zato ima i simbolično značenje iako je sam proračun Ministarstva jedan od najmanjih. Za sada je sve na stolu i u narednih nekoliko tjedana do samih izbora moramo to riješiti jer jedna od prvih točaka na prvom zasjedanju Sabora bit će i ustroj Vlade.

GLAVINA: Podsjetit ću vas kako je Ministarstvo turizma u mandatu ove Vlade provelo cjelovitu reformu turističkog sustava. Promijenili smo doslovno sve zakone, uredbe i pravilnike iz domene Ministarstva turizma te s kolegama iz Vlade još dva iznimno važna zakona za turizam iz domene Ministarstva zdravstva i Ministarstva državne imovine. Povrh toga, u posebnim okolnostima, krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa, reagirali smo momentalno i praktički u tjedan dana promijenili cijeli set zakonskih i podzakonskih akata kako bismo zaštitili turistički sektor i izišli s mjerama pomoći gospodarstvu bez presedana. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće napraviti tako brzo i efikasno bez institucionalnog značenja.

U javnosti su sve glasniji zahtjevi za ukidanjem ili barem značajnom racionalizacijom sustava turističkih zajednica - planirate li poteze u tom smjeru? Ukoliko da, o kojim potezima se radi?

GLAVINA: Reformom turističkog sustava koju upravo provodimo zakonski smo napravili sve preduvjete za racionalizaciju, spajanje i udruživanje turističkih zajednica. Nova zakonska regulativa stupila je na snagu 1. siječnja ove godine i u prva dva mjeseca mogli ste već vidjeti rezultate tog rada koje smo objavljivali. Trenutno imamo preko 50 turističkih zajednica koje su već provele ili su u procesu formalnog ili projektnog udruživanja i da nam se nije dogodila pandemija koronavirusa, do danas bi ukupan broj bio još veći. Dakle racionalizaciju i reformu sustava već provodimo i ukoliko nam građani daju svoje povjerenje da to nastavimo, u sljedećem mandatu broj turističkih zajednica mogao bi se smanjiti za više od trećinu. Podsjetit ću da nijedna Vlada u ovih 25 godina do sada nije imala snage i volje da se uhvati u koštac s ovakvim temeljitim promjenama turističkog sustava. Nedvojbeno je to da naš sustav treba poboljšavati i unaprijediti, što i radimo, ali isto tako je činjenica da je naš sustav turističkih zajednica dao izuzetan doprinos u promociji i pozicioniranju naše zemlje te našim turističkim rezultatima i trebamo ga sačuvati.

Branko Grčić

Branko Grčić

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

GRČIĆ: Već na prvi pogled radi se o preglomaznom sustavu. Preko 300 turističkih zajednica plus HTZ, velik broj direktora, predsjednika, zaposlenika... I budžet koji je skoro dvostruko veći od proračuna Ministarstva. S druge strane, nema jasnog indikatora da takav sustav daje adekvatan rezultat. Kao predsjednik saborskog Odbora za turizam, nedavno sam podržao novi zakon koji je cijelu tu priču usmjerio prema racionalizaciji, okrupnjavaju i organiziranju po principu destinacijskog menadžmenta. Tu mi je važan kriterij bio i ograničavanje udjela plaća u ukupnim troškovima poslovanja na najviše 40 posto jer se događa da u nekim manjim turističkim zajednicama umjesto financiranja novih projekata sav novac ode na plaće zaposlenika. Međutim zakon je prošao proceduru, a u operativnom smislu ova HDZ-ova vlada nije obavila posao. Očigledno da će to morati odraditi nova vlada Restart koalicije.

Koji su, po vama, najnužniji kratkoročni potezi potrebni kako bi turistički sektor preživio 2020. godinu? Što biste smatrali uspjehom na koncu ove godine?

GRČIĆ: Nakon djelomičnog 'otključavanja' turizma i ugostiteljstva započeo je vrlo sramežljiv oporavak. Nažalost, broj gostiju se broji na prste u odnosu na ono što smo imali prethodne godine. Najveći problem je stanje u okruženju jer sve zemlje, naša emitivna tržišta, nastoje po svaku cijenu zadržati svoje građane u zemlji i oporavljati vlastiti turizam. Aktualna Vlada u tom dijelu, uz sve najave, nije dovoljno napravila da se ta vrsta slobode kretanja ljudi u granicama EU-a vrati u normalu. To ruši same temelje EU-a, osobito ako je rizik od pandemije sada bitno manji i ne može služiti kao dovoljno opravdanje vladama naših susjeda. Problem je i to što avioni ne lete. Nema gostiju iz udaljenijih destinacija. Ostaje nam nada da će gosti koji stižu automobilima u većem broju odabrati Hrvatsku. Što se tiče očekivanja, teško je to predvidjeti. Sigurno je da nitko ove godine neće biti zadovoljan. Mislim da će sjeverni Jadran imati nešto bolje rezultate, a Dalmacija nažalost nešto lošije. Ako bismo u srcu sezone došli na razinu iznad 40-ak posto lanjskog prometa, to bi bio dobar start za brži oporavak već iduće godine. Nažalost, trenutne brojke to ne obećavaju.

GLAVINA: Kao dio mjera pomoći gospodarstvu bez presedana koje je ova Vlada provela rasteretili smo i dijelom ili u cijelom iznosu oslobodili plaćanja turističku članarinu, paušal za privatne iznajmljivače, paušal turističke pristojbe za privatne iznajmljivače, koncesije za hotele, turistička naselja i kampove. Nadalje, horizontalne mjere Vlade za cjelokupno gospodarstvo najviše su i pomogle turističkom sektoru, a koji je nedvojbeno najviše ugrožen u ovoj krizi. Preko 550.000 radnika, od toga velik dio u turističkom sektoru, od države je dobilo plaće u travnju, svibnju i lipnju. Mjere očuvanja radnih mjesta za turizam nastavljaju se u sljedećim mjesecima, to smo već objavili. Istodobno, na svim našim ključnim tržištima prisutni smo adekvatnim kampanjama te na suptilan način šaljemo poruku da smo kao nacija i destinacija zdravi i spremni za njihov dolazak. Dakle sve što je bilo potrebno smo napravili, sada nam slijedi potvrditi još jednom našu reputaciju sigurne i zdrave zemlje u ovoj izazovnoj turističkoj godini. Podaci o dolascima i noćenjima i najavama posljednjih nekoliko dana potvrđuju da smo na dobrom putu da odradimo i puno više od onoga što smo mislili da je moguće prije nekih mjesec dana. Naša konzervativna procjena u ovom trenutku je da ćemo u ovoj godini ostvariti nekih 30-ak posto prihoda u odnosno na prošlu, rekordnu turističku godinu.

  • +5
  • +2

Turisti u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Srecko Niketic/PIXSELL

Je li ideja osnivanja 'državnog portala za buking' isključivo predizborni trik ili taj potez zaista ima smisla? Komu bi moglo to ići u korist, a tko bi imao štetu od toga?

GLAVINA: Drago mi je što smo s ovom točkom u našem programu u fokus stavili više od 108.000 privatnih iznajmljivača u Hrvatskoj te osvijestili javnost da najveći dio troška njihova poslovanja od 15 do 20 posto ide izvan Hrvatske. Ovo je jako bitno da percipiraju naši čitatelji. Dakle od recimo 100 eura prihoda, 20 eura ide velikim sustavima izvan Hrvatske, a koji jako dobro zarađuju na hrvatskom turizmu. Zašto ne zadržati taj novac u Hrvatskoj?! Naša je želja da taj novac ostane našim iznajmljivačima i našim turističkim agencijama. Svi vidimo da je online prodaja već danas najvažniji kanal prodaje u turizmu, a razvoj tehnologije će sigurno u budućnosti stvoriti cijeli niz sustava u svijetu, neće ostati samo dva ili tri velika sustava koji trenutno dominiraju svjetskim tržištem. Ova ideja ide našem čovjeku poduzetniku u prilog. Cijela intencija je da poduzetnik dobije više novca, a ne manje.

GRČIĆ: To mi čak ne izgleda kao predizborni trik, već kao totalno apsurdna, neodrživa ideja, za koju neki čak kažu da izgleda kao da je 'podvaljena' HDZ-u. Koliko znam, u povijesti je bilo pokušaja i u Hrvatskoj da se uđe u slične projekte unutar poduzetničkog sektora, pa su oni pod udarom globalne konkurencije brzo propali. Država je najmanje pozvana da ulazi u takve i slične projekte. To nije posao države. Mislim da će se ova ideja rasplinuti brzo kao mjehur od sapunice.

Često se čuju prigovori da je Hrvatska previše ovisna o turizmu, no u vrijeme koronakrize spoznali smo da je taj sektor itekako bitan i u gospodarski jačim zemljama. Što učiniti kako bi turizam opstao, a što kako gospodarstvo o njemu ne bi bilo toliko ovisno?

GRČIĆ: Naš stav je da turizam treba u što kraćem roku staviti na noge te da mu u tome treba pružiti svu moguću pomoć i potporu. Turizam je izuzetno važan za Hrvatsku i svaka zemlja bi mogla samo poželjeti imati takve prirodne i sve druge resurse kakve ima Hrvatska za razvoj turizma. Zato smo i najavili da ćemo već u 2021. dodatno smanjiti PDV u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto te tako pomoći poduzetnicima u turizmu da se brže i lakše oporave od ove krize. Založit ćemo se da za 110.000 privatnih iznajmljivača obveza paušalnog poreza i boravišne pristojbe u ovoj godini bude umanjena proporcionalno stvarnom broju noćenja koje ostvare. Vidjet ćemo što će biti s čarterašima. Tu treba naći prostora da se u trokutu država – marine – čarteraši nađe načina da im se kompenzira barem dio troškova koje neće moći podmiriti u ovoj godini zbog bitno slabije sezone. Svim drugima u turizmu koji su u kreditima treba omogućiti moratorij na otplatu barem do iduće sezone. Što se tiče osjetljivosti gospodarstva zbog velikog udjela turizma, to se ne rješava tako da se 'ubija' turizam, a što smo u mandatu ove Vlade vidjeli nekoliko puta – povećanje PDV-a u ugostiteljstvu, pokušaj da se pet puta poveća paušalni porez privatnim iznajmljivačima ili povećanje nameta nautičarima do 10 puta. To se rješava na način da se jačaju drugi sektori, od industrije i poljoprivrede do IT sektora i cijele digitalne ekonomije, a tako bi se onda smanjio relativni udjel turizma u BDP-u, pa i osjetljivost cijelog gospodarstva.

Tonči Glavina

Tonči Glavina

Izvor: Cropix / Autor: Luka Gerlanc / CROPIX

GLAVINA: U maloj i otvorenoj ekonomiji kao što je naša turizam treba maksimalno koristiti kao multiplikator gospodarske aktivnosti i zamašnjak cijelog gospodarstva. Naš turistički promet je toliko velik da naše cijelo gospodarstvo ne može ni blizu zadovoljiti sve naše potrebe. Kroz turizam jednostavno stvaramo veliku potražnju i praktički prodaju na kućnom pragu. Kroz turizam izvozimo puno lakše nego što je to moguće tradicionalnim međunarodnim poslovanjem. I sada dolazimo do najvažnije poruke: ako nudimo proizvode koji su konkurentni u Hrvatskoj, taj isti proizvod može itekako biti konkurentan svugdje u svijetu. A mjerilo uspjeha je udio hrvatske proizvodnje u hrvatskom turizmu. I tu konstantno rastemo, sporije nego što bismo to željeli, ali ipak rastemo. Kroz turizam podižemo konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Uspješne turističke zemlje naravno isto tako koriste turizam da podignu svoje gospodarstvo. Upravo zbog toga su i one znatno pogođene padom turističkog prometa.

Čuju se i prigovori o strukturi smještaja, odnosno prevelikoj zastupljenosti privatnog u odnosu na hotelski i ostale kategorije. Treba li u idućim godinama mijenjati to i na koji način?

GLAVINA: Odgovore na ova pitanja već smo dali u svim našim strateškim dokumentima i siguran sam da će i nova strategija održivog turizma, koja će se raditi krajem ove i u prvoj polovici sljedeće godine, ostati na tragu tih već otprije zacrtanih ciljeva. Razvoj smještajne ponude koja teži cjelogodišnjem poslovanju i pruža infrastrukturu za razvoj naših ključnih turističkih proizvoda mora biti naš prioritet i naša budućnost.

GRČIĆ: Hrvatskoj svakako nedostaje još kvalitetnijeg smještaja. Posebno hotelskog, koji raspolaže sa svega 16 posto ukupnih kapaciteta. A hoteli s popratnim sadržajima donose najveću dodanu vrijednost po jedinici smještaja i zato je važno razvijati i poticati taj segment. No mnogi koji su još nedavno kritizirali prevelik broj jedinica u privatnom smještaju ili kampovima danas upravo u tom segmentu vide priliku za popravljanje rezultata u 2020. U strahu od Covida-19 tražit će se mjesta u kojima je lakše održati tu socijalnu distancu, a hoteli će vjerojatno podbaciti. Hrvatska ima još jednu specifičnost, a to je da mnogi privatni iznajmljivači u Hrvatskoj rješavaju manje ili više svoju socijalnu situaciju jer im je to dopunska djelatnost i izvor dodatnih prihoda bez kojih bi značajno teže živjeli. I to svakako moramo respektirati.

Koje oblike turizma i koje manifestacije je poželjno podupirati i gdje vidite granicu održivosti u smislu fizičkih pokazatelja?

GRČIĆ: Držimo da se naš turizam može nositi sa sve većom konkurencijom na Mediteranu jedino ako još više ulaže u kvalitetu i nove turističke proizvode. Hrvatska ima potencijal za razvitak mnogih oblika turizma koji mogu dovesti nove goste i produljiti sezonu. Prije svega, zdravstveni turizam. Mislim da tu nismo napravili koliko bismo mogli. Drugo područje u kojem ima dosta rezervi razvoj je kontinentalnog i ruralnog turizma s kompletnom eno i gastro ponudom. Pomak se može raditi i od turističkih paketa za grupe prema naglašeno individualnim aranžmanima uz usluge koje nose i veću dodanu vrijednost. To širenje lepeze turističkih usluga smanjilo bi vršna sezonska opterećenja i povećalo održivost cijelog sektora. Jer u pravu ste kada govorite o objektivnim prostornim i okolišnim limitima za rast broja turista, uključujući limitirane infrastrukturne kapacitete. Zato se mi zalažemo za strategiju razvoja turizma koja se bazira na rastu prihoda po gostu, po stanovniku i po površini koja se koristi u turističke svrhe. Konačno, ne smijemo smetnuti s uma to da se turizam sve više suočava i s problemom osiguranja dovoljnog broja radnika, osobito u sezoni.

GLAVINA: Trebamo podupirati i sufinancirati manifestacije koje su generator dolaska u destinaciju, manifestacije zbog kojih će netko iz Australije ili Njemačke doći u Hrvatsku. I tu smo već napravili zaokret jer od ove godine na razini Hrvatske turističke zajednice podupiremo samo takav tip manifestacija. Održivost je ključna tema turizma u svijetu i naš cilj mora biti cjelogodišnja turistička destinacija koja nema problema s održivošću kao neke nama konkurentne zemlje. To nije lako postići, to će biti rezultat dugoročnih turističkih politika, ali i svjesnosti i predanosti svih naših turističkih djelatnika i naših građana.

  • +19
  • +16

Kilometarske kolone na ulazu u Split iz smjera Omiša

Izvor: Cropix / Autor: Ante Cizmic / CROPIX

Kako, konkretno, pomoći priobalnim gradovima koji imaju značajnih problema s infrastrukturom, od vodoopskrbe do prometa?

GLAVINA: U reformi turističkog sustava koju provodimo po načelu destinacijskog menadžmenta jedna od ključnih komponenti je decentralizacija. Ne samo da smo decentralizirali obaveze, već smo decentralizirali i sredstva. I to je ključ. Dakle danas destinacije same odlučuju o visini turističke pristojbe, paušala za iznajmljivače, paušala turističke pristojbe, a potom odlučuju i o potrošnji tih sredstava. U novom zakonu također smo im omogućili da značajniji dio sredstava mogu potrošiti izvan zakonom predviđenih zadaća ukoliko je takva odluka turističkog vijeća. Na taj način mogu utrošiti sredstva na ono što je njima važno, između ostalog na infrastrukturu, ukoliko tako odluče na razini grada/općine i turističke zajednice.

GRČIĆ: U našem programu naglasili smo te kritične prometne dionice, osobito one na obali koje su u sezoni preopterećene i često potpuno zakrčene. Primjerice, cesta između Splita i Stobreča prema Omišu ili cesta koja spaja Dubrovnik sa zračnom lukom u Čilipima. To su nam prioriteti, kao i mnoge druge dionice koje predstavljaju prometne crne točke. U mnogim turističkim mjestima nedostaje parkinga. S druge strane, želimo investirati i u drugu nužnu infrastrukturu, osobito u smjeru očuvanja okoliša – od vodovoda i odvodnje do obnovljivih izvora energije, pri čemu ćemo prioritet dati stotinama i tisućama manjih, obiteljskih sustava u odnosu na ove velike i za državu skupe sustave oko kojih se zadnjih tjedana digla velika prašina.

Kakve brojke očekujete u sezoni 2021. i što biste smatrali uspjehom na koncu iduće turističke godine?

GRČIĆ: Jako je teško prognozirati kad ne znamo hoće li biti drugog vala pandemije Covida-19. No svi se nadamo i želimo vjerovati da do toga neće doći i da će 2021. godina biti godina oporavka. Procjena za ukupnu ekonomiju je da će BDP rasti oko sedam posto nakon što će ove godine pasti gotovo 10 posto, a turizam bi trebao dati najveći doprinos oporavku.

GLAVINA: Turistički rezultati u 2021. godini ovisit će ponajprije o tome hoćemo li imati drugi val koronavirusa, odnosno kada ćemo u svijetu imati dostupno cjepivo i/ili lijek. Ukoliko zdravstvena situacija u svijetu bude dobra, možemo očekivati da ćemo u sljedećoj godini vratiti velik dio turističkog prometa koji smo imali. U svakom slučaju, dok čekamo razvoj situacije oko globalne pandemije, svi moramo raditi na sebi i svojoj usluzi. Moramo podignuti razinu i kvalitetu naše usluge i konstantno težiti izvrsnosti. Na taj način ćemo najdirektnije podignuti razinu konkurentnosti hrvatskog turizma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!