Uoči Opće rasprave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, u New Yorku se danas održava samit o dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba. Iako će Izrael i SAD bojkotirati ovaj skup, on bi mogao označiti prekretnicu u međunarodnim odnosima jer se očekuje da će niz zemalja u toj prigodi službeno priznati Palestinu kao neovisnu državu, među kojima i još jedna članica skupine G7 - Francuska
Svjetski čelnici okupljaju se u New Yorku na Općoj skupštini UN-a kojom će dominirati povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa za govornicu, rat u Gazi i Ukrajini, priznanje palestinske državnosti među zapadnim zemljama i nuklearne napetosti s Iranom.
'Okupljamo se u turbulentnim pa čak i u neistraženim vodama', rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres prije nego što će to svjetsko tijelo sa 193 članice biti platforma za šest dana govora gotovo 150 šefova država ili vlada, zajedno s desecima drugih ministara.
vezane vijesti
Uz glavne govore, tijekom tjedna održat će se stotine bilateralnih i multilateralnih sastanaka. Diplomati očekuju intenzivne pregovore iza zatvorenih vrata, posebno o pitanjima humanitarne pomoći, klimatskih promjena i reforme samog UN-a.
Predvodnik ovogodišnje 80. Opće skupštine bit će Trump, koji je pozvao na smanjenje američkog financiranja UN-a, zaustavio angažman SAD-a s Vijećem UN-a za ljudska prava, produžio obustavu financiranja palestinske humanitarne agencije UNRWA-e i napustio agenciju UN-a za kulturu UNESCO. Također je najavio planove za napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
Prije nego što u utorak počnu govori u Općoj skupštini, čelnici će se u ponedjeljak okupiti na samitu, čiji će domaćini biti Francuska i Saudijska Arabija, kojem je cilj dati vjetar u leđa rješenju o dvjema državama između Izraela i Palestinaca. Izrael i SAD najavile su da će bojkotirati današnji samit.
Kako objašnjava Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne skupine pri UN-u, ovim potezom zapadne zemlje žele poslati jasnu poruku: diplomacija i pregovori i dalje su mogući put prema palestinskoj državi.
Događaje uoči početka rasprave na Općoj skupštini UN-a pratimo uživo.
11.30 Koje države bi danas još mogle priznati Palestinu?
Više od 145 zemalja već je priznalo Palestinu kao državu. Među njima je više od desetak europskih zemalja. Očekuje se da će se taj popis danas proširiti. Francuska, koja je jedan od organizatora današnjeg samita o izraelsko-palestinskom rješenju, trebala bi se danas odlučiti na taj korak, a pridružiti bi joj se mogli susjedni Luksemburg i Belgija, ali i Malta.
Međutim, nisu svi spremni za taj korak. Protivljenje SAD-a je dobro poznato, a neki u Europi smatraju da sada nije pravo vrijeme.
Među njima je Njemačka, gdje je prema riječima kancelara Friedricha Merza prošlog tjedna pitanje trenutno izvan rasprave. Italija također nema planove za priznanje, kao ni Austrija i Nizozemska.
10.45 Posljedice priznanja Palestine: Zapadna obala već ispašta
S obzirom na to da bi Izrael mogao nastaviti s aneksijom Zapadne obale nakon što su zemlje poput Velike Britanije priznale palestinsku državu, postavlja se pitanje – može li taj potez zapravo pogoršati situaciju?
'Situacija se već pogoršava na Zapadnoj obali', rekao je britanski ministar zadužen za Bliski istok Hamish Falconer, upozorivši Izrael da 'dobro razmisli' prije nego što poduzme bilo kakve daljnje korake na Zapadnoj obali, piše Sky News.
10.40 Žestoke rasprave u Australiji nakon odluke o priznanju Palestine
Odluka o priznanju Palestine u Australiji je izazvala žestoke političke rasprave. Dok je australska laburistička vlada već neko vrijeme pripremala javnost na ovu najavu, oporbena Liberalno-nacionalna koalicija snažno se protivi odluci i poručuje da će je poništiti ako se vrati na vlast.
Bez obzira na to, Australija se pridružila više od 150 zemalja koje su službeno priznale Palestinu.
Odluka dolazi uz određene uvjete. Vlada u Canberri traži da se održe palestinski izbori i da se reformira Palestinska uprava. Također inzistiraju da Hamas ne smije imati ulogu u budućoj palestinskoj državi.
Prošlog je mjeseca diljem zemlje održan niz prosvjeda protiv rata u Gazi. Deseci tisuća propalestinskih demonstranata, unatoč jakom pljusku, prošetali su legendarnim mostom u Sydneyu.
Broj sudionika bio je toliko velik (prema izvješćima više od 200.000 ljudi) da je policija na kraju morala otkazati marš radi opće sigurnosti.
10.15 Iran i nuklearna prijetnja
Nuklearne napetosti s Iranom bit će još jedna ključna tema. Nakon godina zastalih pregovora o nuklearnom sporazumu, Teheran nastavlja obogaćivati uran, a Zapad upozorava na mogućnost eskalacije. Trump je, podsjetimo, 2018. godine jednostrano povukao SAD iz sporazuma, a sada bi mogao pojačati pritisak na Iran s govornice UN-a.
Očekuje se i burna rasprava s predstavnicima Irana, koji će svoj govor iskoristiti za kritiku američke politike na Bliskom istoku.
10.00 Prvi put u gotovo 60 godina sirijski predsjednik na skupštini UN-a
Sirijski predsjednik Ahmed al-Šara stigao je u New York kako bi sudjelovao na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, što je prvi put nakon gotovo šest desetljeća da jedan sirijski čelnik prisustvuje ovom najvećem diplomatskom okupljanju na svijetu. <<<Cijeli članak>>>
8.10 I Francuska i Belgija priznat će Palestinu?
Neposredno uoči početka zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, nekoliko zapadnih zemalja odlučilo je priznati Palestinu kao neovisnu državu. Učinile su to Velika Britanija, Kanada, Portugal i Australija – što je izazvalo oštre kritike Izraela i Sjedinjenih Država, a očekuje se da će Palestinu priznati i Francuska i Beligija te još četiri države.
Izrael i SAD ove poteze doživljavaju kao 'nagradu za terorizam' te su obje države rekle da će bojkotirati današnji samit, a izraelski predstavnik u UN-u Danny Danon nazvao ga je cirkusom. Glasnogovornici vlada u Washingtonu i Tel Avivu tvrde da se takvim odlukama zapravo ohrabruje Hamas.
Glavni tajnik UN-a António Guterres s tim se ne slaže: 'Ovo nije dar Hamasu. Hamas odbacuje rješenje s dvije države. Ovo je dar palestinskom narodu, koji također trpi pod Hamasom.' Dodao je i da alternativa ne postoji – bez dvodržavnog rješenja nema mira na Bliskom istoku, a ekstremizam će se nastaviti širiti diljem svijeta.
Više od tri četvrtine članica UN-a već je priznalo Palestinu, no činjenica da su će to sada učiniti i dvije članice G7 – Velika Britanija i Francuska – daje odluci dodatnu težinu. One žele naglasiti da je rješenje s dvije države jedini održivi put prema miru na Bliskom istoku.
8.08 Među sudionicima i Milanović
Među sudionicima bit će i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a u istom će kontekstu niz bilateralnih sastanaka odraditi i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Milanović će, uz sudjelovanje na konferenciji, nastupiti i na Sastanku na visokoj razini kojim se obilježava 80. obljetnica Ujedinjenih naroda. Tijekom dana planiran mu je i bilateralni susret s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem.
Predsjednik Milanović javno zagovara priznanje Palestine, tvrdeći da bi to bio 'korak prema zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi'. Međutim, Vlada premijera Andreja Plenkovića zasad nije sklona takvoj odluci, uz argument da priznanje samo po sebi neće zaustaviti ratne operacije. Službeni Zagreb kontinuirano ponavlja kako je opredijeljen za dvodržavno rješenje, ali zasad se ograničava na humanitarnu pomoć i podršku međunarodnim naporima.
