Prema podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom lanjskom tromjesečju, i to za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj prošloj godini ojačalo 2,8 posto.

'To je već 12. kvartal zaredom, dakle pune tri godine, nakon 2020. i covida, u kojem se bilježe pozitivna kretanja rasta BDP-a. Koliko je snažan ovaj oporavak hrvatskog gospodarstva nakon pandemije, govori podatak da je BDP u četvrtom kvartalu 2023. realno za 15,5 posto veći nego u četvrtom kvartalu pretpandemijske 2019.', kazao je Plenković nakon objave podataka DZS-a.

Plenković je rekao da su na 'treći najbrži rast u EU' utjecali nastavak rasta potrošnje kućanstava, rast plaća i trgovine na malo te dobra situacija na tržištu rada. Spomenuo je i nastavak investicija iz proračuna i državnih poduzeća i NPPO-a.

'Samo od kraja 2022. do 2023. završeno je oko milijardu natječaja i poziva, a još je milijarda otvorena', rekao je.

Smatra da su za ove brojke zaslužne i dobre ekonomske politike Vlade. 'S 4,3 posto imamo najveći rast BDP-a, osam država ima negativan rast. Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-a u 2023. u odnosu na 2022., odmah iza Malte', rekao je.

Plenković je kazao da bi se rast BDP-a trebao nastaviti. 'Očekujemo da će se rast nastaviti i u ovoj godini i da će biti na razini 2,8 posto', kazao je, dodavši da je to više nego procjena razine za EU i europodručje.

Novinari su imali i pitanja na druge teme osim BDP-a. Jedno od njih je razmišlja li Hrvatska o slanju vojnika u Ukrajinu, na tragu Macronove izjave.

'Jučerašnji sastanak bio je više informativnog karaktera. Svi saveznici su spremni i dalje pomagati Ukrajini. Epizodu sa sudjelovanjem u vojnoj pomoći i obuci Ukrajine za četiri glasa u Saboru propustili smo učiniti. S obzirom na to da nismo uspjeli ni tu simboliku, nismo ni nudili opciju da naši vojnici idu u Ukrajinu. Ali nastavljamo pomagati Ukrajini', rekao je Plenković.

Na pitanje o novim detaljima istrage EPPO-a u Ministarstvu kulture, Plenković je poručio da je Ministarstvo sve reklo u svom priopćenju. 'To je klasični medijsko-politički udar u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapet. Ništa novo. Isti ljudi isto objavljuju. Nama je ponos to što smo osigurali sredstva za obnovu Zagreba i Banovine', poručio je.

'Anonimizirane teme nisu vrijedne mog komentara', dodao je.

Na pitanje je li uložio u trezorske zapise, Plenković je kazao da ovaj put nije stigao, ali da su on i supruga lani uložili po 5000 eura u trezorske zapise i 30 tisuća eura u obveznice.

Komentirao je opet nadležnost EPPO-a u slučaju Ministarstva kulture i 3D snimanja. 'Sve sam rekao zadnji put - naše mišljenje kao Vlade je da je temeljni cilj EPPO-a da štiti financijske interese EU-a. A štititi financijske interese EU-a znači paziti da netko nezakonito ne koristi sredstva EU-a. To je naš čvrst stav nakon što je Vlada provjerila s ministarstvima financija, kulture i graditeljstva te sa SAFU-om i pitamo ih jesu li potrošena sredstva Europske unije i svi ti ozbiljni ljudi napišu na papir - ne, nije, to su nacionalna sredstva, onda se pitam. Ovo što su oni danas napisali i objavili preko jedne vaše kolegice, njihovo je tumačenje kako bi oni htjeli da bude. Hoće li to tako biti, odlučivat će netko drugi, može i sud i glavna državna odvjetnica. Ovdje nikakav financijski interes EU-a nije oštećen. Žele li oni sebi protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto', poručio je Plenković.